Omaž poznatoj slici velikog umjetnika Pabla Pikasa: “Gernika” izvajana u čokoladi
“Gernika” je poznata slika Pabla Pikasa koja je nastala 1937. godine i na kojoj je on svoje antifašističke i antiratne ideje, te sve užase rata, pretvorio u geometrijske oblike, u nijansama sive, crne i bijele.
Ovo djelo decenijama nakon nastanka bilo je inspirativno što se različitih imitacija, omaža i priča tiče, a jedna od najnovijih replika je čokoladna replika.
Španski poslastičari nedavno su stvorili čokoladnu verziju ovog remek-djela kubizma u znak sjećanja na 85. godišnjicu bombardovanja koje je inspirisalo samu “Gerniku”.
Oko 40 poslastičara iz lokalnog udruženja sarađivalo je na replici velikoj koliko i sama slika. Tim je stvorio Pikasove figure, eksperimentisao raznim vrstama čokolade i stvorio 14 dijelova koji su kasnije spojeni, prenosi Rojters, a za potrebe replike iskorišćeno je oko pola tone čokolade.
- Na slici vidimo patnju, ali i mir. Djelo šalje jasnu poruku nade. Za nas i našu domovinu ova slika znači mnogo - rekla je Lorena Gomez, predsjednica Udruženja poslastičara koji su stvorili ovu repliku.
Pikasova “Gernika” je zapravo mural urađen u tehnici ulja na platnu. Osim što je u pitanju Pikasova možda najpoznatija slika, “Gernika” predstavlja i jedno od najznačajnijih antiratnih umjetničkih djela ikada.
- “Gernika” je urađena po narudžbi španskih kulturnih radnika, ali Pikaso u početku za njeno stvaranje nije imao inspiraciju. Građanski rat koji se u to vrijeme odvijao u njegovoj rodnoj Španiji činio ga je izuzetno depresivnim. A kada je čuo da su 26. aprila 1937. godine njemački nacisti i italijanski fašisti bombardovanjem sravnili sa zemlje gradić Gerniku, rodila se ideja za sliku. Od tog trenutka trebalo mu je samo 35 dana da završi ovaj poveći mural - prenosi “Siti magazin”.
U kompoziciji “Gernike” nalazi se šest ljudskih figura: četiri žene, jedan muškarac i jedno dijete. Tu su još konj i bik. Sve ove figure smještene su u klaustrofobični enterijer sa niskim plafonom, u kojem gori jedna sijalica. Smatra se da je prostor Pikasov umjetnički studio, a slika zapravo direktno govori o opštem emotivnom i fizičkom nasilju nastalom usljed rata.
Na lijevoj strani platna žena u rukama drži tijelo svog najvjerovatnije beživotnog djeteta, dok kao da ka nebu upućuje krik. Sa desne strane, druga ženska prilika tone u plamenu, dok do nje treća, nalik duhu, izvire iz prozora sa bakljom. Ispod njih nalazi se četvrta žena koja je simbol nade i ponovnog uspona.
Na podu leži usmrćen muškarac, najvjerovatnije vojnik. Njegova desna ruka drži polomljen mač u pesnici, koja predstavlja motiv otpora. Bika mnogi razumiju kao omaž španskoj koridi i španskoj tradiciji, dok konja, nasuprot tome, vide kao diktatora Fransiska Franka. Sijalicu jedni tumače kao bombu u eksploziji, a drugi kao svevideće oko Boga. U centru slike, eksplozije razvijavaju listove novina sa zastrašujućim vijestima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.