Objavljen album “Anahoreta i priče iz starog Banata” Borisa Stanića: Priče Milete Jakšića oživljene u stripu

Branislav Predojević
Objavljen album “Anahoreta i priče iz starog Banata” Borisa Stanića: Priče Milete Jakšića oživljene u stripu

NOVI SAD – Strip album “Anahoreta i priče iz starog Banata”, talentovanog umjetnika Borisa Stanića, novo je izdanje kuće “Komiko” iz Novog Sada, a predstavlja adaptaciju četiri priče Milete Jakšića.

Raskošna knjiga koja je objavljena u ediciji “Moderni srpski strip”, majstorska je nacrtana adaptacija priča Milete Jakšića, pomalo zaboravljenog i skrajnutog srpskog pisca sa kraja 19. vijeka, koju je Stanić u svom mračnom, pomalo grotesknom stilu prilagodio devetoj umjetnosti.

Stanić, jedan od najproduktivnijih domaćih strip autora u posljednjoj deceniji, poznat po stripovima “Blatište”, “Đogul tiranin”, “Hrastovo lišće”, “Atentat: S one strane patnje” i “Radosav: Jutarnja magla” , u kojima je promovisao svoju autorsku poetiku, ovdje je nadmašio sam sebe stvorivši krajnje autentičan strip koji on sam opisuje kao spoj nespojivog.

- Ovo je banatski gotik, psihološki horor, groteska, fantazija, mitologija, narodni običaji, blato, homoerotika, pijani seljaci, pijane babe, sahrane, sektansko ludilo i još mnogo toga što je Jakšićeva proza i poezija podstakla u meni - rekao je Stanić.

On je dodao da je motivacija za ovaj strip duboko vezana za Banat, koji je za njega mjesto intimne, lične mitologije.

- Banat je mesto nastalo mešanjem predstava iz priča o precima s mamine strane, Banaćanima, sećanjima na odrastanje u Margiti i arhetipskih vizija iz filma Saše Petrovića “Biće skoro propast sveta” - objasnio je autor.

Stanić, po pozivu akademski slikar, jedan je u nizu umjetnika koji potvrđuju da je srpska strip scena bogata neizmjernim talentom. Profesionalno je počeo da crta stripove pred kraj studija slikarstva, kada se, kako kaže, vratio svojoj prvoj ljubavi i herojima iz djetinjstva. Međutim, Stanić je svojim jedinstvenim stilom i izborom tema za kratko vrijeme uspio da privuče pažnju najuglednijih svjetskih teoretičara sedme umjetnosti.

Publici se prvi put predstavio prije 10 godina autorskim djelom “Radosav: Jutarnja magla”, u saradnji sa holandskim istoričarem Gvidom van Hengelom objavio je strip album “Atentat: S one strane patnje”. Radi se o grafičkom romanu u kome prikazuje Sarajevski atentat i posljednje dane Gavrila Principa.

Njega je poznati britanski istoričar stripa Pol Gravet uvrstio na godišnju listu 50 najboljih stripova iz cijelog svijeta, a teoretičar i esejista Zoran Đukanović napisao je da su “autori briljirali ispričavši priču iz ugla ljudske tragedije učesnika, zahvativši tokove svesti zaverenika i takvim pristupom izbegli zamku politizacije ove osetljive teme”.

Njegov novi rad sadrži ukupno četiri priče, od čega su dvije crno-bijele, a dvije u boji, na 160 strana. Knjiga je štampana u tvrdom povezu.

Zaborav

Mileta Jakšić, srpski pisac i pjesnik, rođen je 29. marta 1863. godine, a umro u Beogradu 1935 godine. Sahranjen je na Novom groblju pored svog strica Đure Jakšića, znamenitog srpskog romantičara.

Pripada redu književnika koje je srpska književna istorija u velikoj mjeri neopravdano zanemarila. Dio odgovornosti za to pripada svakako i književnom kritičaru Ljubomiru Nediću i njegovoj izuzetno nepovoljnoj ocjeni prve zbirke Jakšićevih pjesama. I kasniji proučavaoci srpske književnosti i književni istoričari zapostavljaju ovog pisca, pa i do danas ostaje nedovoljno proučen njegov doprinos razvoju srpske moderne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana