Miloš Kovačević: Srpski identitet nestaje sa ćirilicom
Banjaluka - Ako se jezik utopi, topi se sa njim i narod, a bez jezika naroda, nema naroda. Nigdje ne postoji takav odnos između jezika i pisma, kao kod ćirilice i srpskog jezika. Gubljenjem ćirilice već je pola puta pređeno u gubljenju srpskog identiteta.
Istakao je ovo ugledni srpski lingvista Miloš Kovačević na predavanju "Srpski jezik i pismo danas" održanom u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. Predavanje koje je okupilo mnogo onih koje se brinu za sudbinu srpskog jezika i tradiciju i koji su sa poštovanjem slušali Kovačevića, organizovao je banjalučki odbor Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva "Prosvjeta".
Poseban akcenat srpski lingvista stavio je na stogodišnjicu Sarajevskog atentata.
- Nikada se nije desilo u istoriji srpskog naroda i nijednog naroda na kugli zemaljskoj da je jedna okupatorska vlast uspjela u svim zemljama koje nikada nisu bile ujedinjene, zabraniti i pismo i jezik kojim taj narod govori - kazao je Kovačević.
Ako zabranite narodu i pismo i jezik, naglasio je on, taj narod stavljate van zakona, a posebno u Banjaluci gdje je vođen veleizdajnički proces i gdje je 156 najznamenitijih Srba tog vremena bilo u samom procesu.
- Osnovna optužba je bila što pišu ćirilicom, odnosno što su u vezi sa ćirilicom koja pokazuje vezu sa Srbijom. Ako je ćirilica veza sa Srbijom, a danas je nema ni u Srbiji ni u RS, šta smo mi danas - kategoričan je Kovačević.
Nije zaboravio ni "čuvara" srpskog jezika Petra Kočića.
- Kočić je jedan od onih koji su se najviše borili za opstanak srpskog jezika u vrijeme Austrougarske. Kad danas čitate Kočićeve tekstove vidjećete da se malo šta izmijenilo. Umjesto germanizacije stavite anglicizaciju i vidjećete da je srpski jezik ugroženiji nego što je bio, ali Kočića više nema - ukazao je Kovačević.
Kada je riječ o srpskom jeziku, cijenjeni lingvista smatra da je on najugroženiji u Republici Srpskoj, ali da njegovu ugroženost ne proizvodi toliko RS, koliko matica iz koje je i sam Kovačević došao - BiH.
Razočaran brojem nepismenih u sredini koja ima veliki broj fakulteta, nepismenost je opisao kao neku vrstu imidža.
- Srpski jezik niko ne uči, ni na medicini, ni na pravu. Vi ako hoćete da idete u korak sa imidžom, morate da budete suprotno onome što je normalno, a ono što je normalno, je da svako normalan mora biti pismen. Danas je samo poneki nenormalan pismen - smatra Kovačević.
Naglasio je da su hitno potrebne promjene u obrazovanju, medijima, kulturi, uopšte mas-medijima.
- Svi moramo biti svjesni da su nam bliski samo oni sa kojima možemo razgovarati i da su ljudi zajednice pravili samo na osnovu jezika - zaključio je ovaj veliki poznavalac srpskog jezika.
Spas jezika
- Spasiti ga možemo, ako se ponašamo kao svi drugi koji imaju probleme sa političkim jezikom. To može isto da se radi u Banjaluci, da kažemo, mi nemamo ništa protiv toga da muslimani sedmicu zovu hefta, ali mi ćemo napraviti posebnu lekciju u školi u kojoj kažemo da muslimani imaju određene specifičnosti koje ih odražavaju u suštini jednog jezika kakav je svaki policentrični jezik - kaže Miloš Kovačević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
