Legat bibliofila Dušana J. Đonovića u NUBRS: Riznica starih rijetkih knjiga nadživjela vlasnika

Ilijana Božić
Legat bibliofila Dušana J. Đonovića u NUBRS: Riznica starih rijetkih knjiga nadživjela vlasnika

BANjALUKA - Velike biblioteke nastaju dugo. Knjige nadžive prvobitne vlasnike i nađu svoj put. Što su knjige starije, to je njihov put duži i na njima ostaje više tragova u vidu pečata, ekslibrisa, vlasničkih zapisa i potpisa.

Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” dokumentarista savjetnik u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske Vanja Šmulja govoreći o knjizi “O dragocjenostima iz zaostavštine jednog bibliofila (Stara i rijetka knjiga iz Legata Dušana J. Đonovića u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS)” čiji je autor.

Knjiga prikazuje nastanak privatne biblioteke našeg čovjeka u emigraciji, o kome nije mnogo pisano zbog njegovog ideološkog mimoilaženja s komunističkim režimom. Knjige kojima je Đonović obogatio ovu biblioteku, a koje spadaju u korpus stare knjige, kupovane su u knjižarama na Brodveju, u Londonu i drugim gradovima. Prema istraživanjima Vanje Šmulje, gotovo 18 odsto publikacija na srpskom jeziku iz Legata Dušana J. Đonovića nalazi se na nacističkim spiskovima zabranjenih knjiga, a u zbirci se nalazi veliki broj djela Slobodana Jovanovića koja u Jugoslaviji nisu objavljivana do 1990. godine.

Ona je naglasila da je pomenuta knjiga nastala povodom stogodišnjice rođenja bibliotekara Dušana J. Đonovića, čiji se legat čuva u NUBRS.

- Đonović je bio profesionalni bibliotekar, pravnik, direktor biblioteka fakulteta Univerziteta u Njujorku i pasionirani bibliofil. Otac mu je bio Jovan Đonović, političar, diplomata i publicista, jedan od značajnih učesnika na političkoj sceni prve polovine 20. vijeka. Najpoznatiji je po svom odnosu sa generalom Dražom Mihailovićem. Dušanovog strica Nikolu Đonovića sa Ravnogorskim pokretom je vezivala više službena dužnost nego ideološka pripadnost. O razmimoilaženjima među braćom svjedoči i činjenica da je Nikola svoj legat ostavio crnogorskoj, a Dušan srpskoj nacionalnoj biblioteci. I danas su iste te diobe aktuelna priča - rekla je Šmulja.

Naglasila je da nakon dioba neminovno dolaze seobe, te da je Dušan 1949. godine, kao pripadnik Ravnogorskog pokreta, za ocem otišao u SAD, pa je bio i politički emigrant.

- U pomenutoj knjizi je predstavljena i bibliografski opisana stara i rijetka knjiga iz zbirke. Budući da se radi o kulturnim dobrima, knjiga je značajna i jer odaje počast legatoru i predstavlja primjer dobre prakse u ustanovama koje ovakvu građu baštine. U Legatu se nalazi 165 bibliografskih jedinica koje imaju status stare knjige kao kulturnog dobra. Najstarija među njima je iz 1558. godine - objasnila je Šmulja.

Prema njenim riječima, najzanimljiviji su Makijavelijevi “Principi” iz 1648. godine.

- To je juridička literatura, ali posebna zanimljivost ovakvih knjiga je u njihovoj grafičkoj opremi, dekorativnim i tipografskim elementima. Štampane su s frontispisima, ilustracijama, inicijalima, vedutama čiji stil odgovara umjetničkom stilu epohe u kojoj nastaju. U zbirci se nalaze knjige manirizma, baroka, rokokoa, klasicizma, romantizma - dodaje ona.

Istakla je da su djela, koja su naši politički emigranti objavili na srpskom jeziku van granica otadžbine, a kojih nema na policama naših biblioteka, često ni u katalozima, dragocjena najviše zbog svog sadržaja. 

- To je nezvanična ili alternativna istorija Drugog svjetskog rata. Legat sadrži više od četiri hiljade publikacija. Pored kapitalnih djela iz oblasti prava od 16. do 19. vijeka, zbirka sadrži neke od prvih srpskih pravnih časopisa i rijetka emigrantska izdanja - navela je Šmulja.

Naglasila je da je svaka lična biblioteka portret svog vlasnika, te da što je biblioteka obimnija, to je portret detaljniji.

- Više od 3.500 publikacija iz oblasti prava, od Hamurabijevog zakonika do regigovanih dokumenata međunarodnog prava iz druge polovine 20. vijeka Dušana predstavljaju kao pravnika. Okeanološke enciklopedije, studije i atlasi otkrivaju ga kao zaljubljenika u more, ne samo kao stručnjaka za pomorsko pravo - zaključila je Šmulja i dodala da bibliografije, katalozi pa i kataloški listići koji su u knjigama ostali otkrivaju Đonovića kao bibliotekara, a katalozi svjetski poznatih antikvara kao bibliofila.

Zadužbina

Vanja Šmulja je objasnila  da je Dušan Đonović  svoju ličnu biblioteku na osnovu usmenog naloga supruzi ostavio NUBRS, tada Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci “Petar Kočić”.

- Spakovan u 106 kartonskih kutija u koje je inače pakovana humanitarna pomoć, Legat je stigao u Biblioteku marta 1999. godine. To ne bi bilo ostvareno bez velikog zalaganja Dragoljuba Malića, paroha Srpske pravoslavne crkve Sveti Nikola u Monrovilu - kazala je Šmulja.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana