Kovačevićevo predavanje u Banjaluci: Za dobru jezičku politiku potrebno izmirenje nauke i politike

Kovačević je u svom obraćanju iznio nekoliko istorijskih stavki o nastanku srpskog jezika i pisma, osvrnuo se na značaj rada Ćirila i Metodija, te napravio paralelu sa sadašnjošću.

- Kada danas govorimo o ćirilici, mi govorimo o svojim korijenima, o svojoj prošlosti i o svojoj sadašnjosti – kazao je Kovačević.

Poseban akcenat njegovog predavanja stavljen je upravo na položaj ćirilice danas, na njenu upotrebu i na važnost njenog očuvanja, na šta Kovačević uvijek upozorava u svojim tekstovima, obraćanjima i na predavanjima, ali i na problematiku s kojom je srpski jezik danas suočen.

- Srpski jezik danas ima dva velika problema. Jedan je lingvistički, koji nas može, a i ne mora da zabrinjava. To je problem koji moramo da riješimo, a to je pitanje statusa srpskog kao komunikativnog jezika – kako da se srpski ponašamo u odnosu na svoje političke preimenice, na bosanski, na hrvatski i crnogorski. Pitanje je kako da se prema takvim preimenicama odnosi lingvistika, koja počiva samo na naučnim kriterijumima. Lingvistiku ne interesuju razlike – rekao je Kovačević, te se osvrnuo na riječi Romana Jakobsona, koji je govorio da je razlika između lingvistike i politike u tome što se političke odluke donose konsenzusom, a lingvističke naučnim kriterijumima.

Kovačević ističe da je, kada govorimo o jezičkoj politici, važno da postoji opšta saglasnost između nauke i politike.

- Ako je protiv te nauke politika, ko zapravo podržava nauku? Njeni glavni predstavnici. A ako je ne podržavaju, već oni govore u ime nauke, ona takva nauka jednom društvu nije ni potrebna. Neće politika osporiti fiziku, recimo, ali hoće jezik. Jezička politika nije isto što i politika – dodaje Kovačević i naglašava da je teško da nauka u jednom društvu ima dobar status, ukoliko se njeni kriterijumi ne podržavaju od strane vladajuće politike, koja treba da donosi ispravne odluke.

Kovačević se osvrnuo i problem službene upotrebe jezika i pisma.

- Vjerovali ili ne, jedino u srpskom jeziku službena upotreba jezika i pisma odnosi se na državnu službu, ne odnosi se čak ni na škole. Ne podrazumijeva ni školski sistem, ni masovne medije. Ne podrazumijeva ništa sem državnih organa. Ako mi moramo da se borimo za službenu upotrebu u državnim službama, to je samo upotreba u državnim službama, a državne službe propisuju same zakone. Zapravo smo zaista u situaciji da kažemo da se srpski jezik i ćirilica zakonski izgleda brane jedino u skupštini i opštini, jer je škola izuzeta iz službene upotrebe – podsjeća Kovačević, koji je, u zaključku obraćanja naglasio da je problem ovog trenutka i funkcionalna nepismenost stanovništva koje govori srpskim jezikom.

Prema njegovim upozoravajućim riječima, zarad svjetlije budućnosti, istinski je važno da srpski jezik postoji kao obavezan predmet na svim fakultetima.

S obzirom na to da je ove godine Grad Banjaluka prvi put obilježio Dan slovenske pismenosti i kulture, gradonačelnik Draško Stanivuković je tim povodom rekao da je tema jezika i pisma tema o kojoj je potrebno stalno govoriti, ali i raditi na poboljšanju, jer je dužnost svih nas da radimo ono što možemo.

- Filozofski sam razmišljao kako je u prirodi sve smisleno. Recimo, sada je proljeće, i lišće zeleni, dok je u jesen bilo u korijenu. Lišće se na kraju vrati svom korijenu. Zašto? Da opet iznikne. Tako danas mi, govoreći o ćirilici, stubu našeg identiteta, nama, našem porijeklu, vjeri i pismenosti, mi se isto tako vraćamo korijenima – ispričao je Stanivuković u svom obraćanju.

U okviru obilježavanja Dana slovenske pismenosti i kulture, večeras je Banskom dvoru postavljena i izložba najljepših ćiriličnih rukopisa, nagrađenih na konkursu “Moja olovka piše ćirilicom”.

Program je upotpunjen nastupom hora i orkestra Osnovne škole “Sveti Sava”, kojim je dirigovala Jelena Stanišić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.