Godišnjica smrti Žana Koktoa
Na današnji dan, 1963. godine, preminuo je Žan Kokto, najveći dramski pissc Francuske početkom HH vijeka, poeta, prozaista, esejista, režiser i slikar, preteča nadrealizma u francuskoj umjetnosti.
Ako je riječ o umjetnosti, Kokto je najtješnje bio vezan sa muzikom, budući da je napisao veliki broj operskih i baletskih libreta među kojima i za čuveni i skndalozni balet "Parada".
Na pripremi propalpog baleta "Parada" pored Koktoa radili su još i Sati i Pikaso, a izvela ga je na sceni trupa Đagilova 1917. godine.
"Parada" je stekla slavu kao prva na svijetu nadrealistička baletska predstava.
Žan Kokto je ugledao svjetlo dana i predgrađu Pariza Mezon-Lafit 1889. godine. Otac mu je bio advokat po profesiji, a slikar po vokaciji i završio je život samoubistvom kad je Kokto imao devet godina.
Kokto se sam obrazovao, nigdje specijalno nije ništa učio, jer i nije mogao nigdje naučiti ono što je umio, pošto je bio inovator u svakom pogledu.
Pošto je pripadao početkom HH vijeka bomeskom društvu Pariza, u njegovom najužem prijateljskom krugu su bili Andre Žid, Marsel Prust, Pablo Pikaso, Sergej Đagilov, Erik Sati i drugi.
Izvršio je ogroman uticaj na francuske nadrealiste.
Ispod njegovog pera su izišle takve drame kao što su "Orfej", "Car Edip", a napisao je dramu "Ravodušni lepotan" specijalno za Edit Pjaf sa kojom se ovaj svestrani stvaralac družio.
Među proznim djelima su se isticale svojom osobenošću "Bijela knjiga", "Užasna djec" i druge.
Blizu dvije decenije Kokto je bio u bliskim (ljubavnim ) odnosima sa kultnim francuskom glumcem svoga doba Žanom Mareom, koji se proslavio igrajući u filmovima koje je Kokto režirao.
Mare je o svom prijatelju napisao biografsku knjigu "Nedostižni Žan Kokto", a ispričao je mnogo detalja iz njegovog burnog stvaralačkog života u memoarima "O mom životu" u kojima je objavio i ranije nepublikovane Koktoove pjesme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
