Duško Babić, književnik i upravnik Srpske književne zadruge za “Glas Srpske”: U pismu i jeziku jeste duša naroda

Ilijana Božić
Duško Babić, književnik i upravnik Srpske književne zadruge za “Glas Srpske”: U pismu i jeziku jeste duša naroda

Protokol o saradnji koji je potpisala Srpska književna zadruga i Centar za srpske studije, doživljavam kao jedan od malih koraka kojima započinju važni poslovi. Uveren sam da će povezivanje dve institucije knjige i kulture biti jezgro novih oblika saradnje.

Rekao je to u razgovoru za “Glas Srpske” književnik i direktor SKZ Duško Babić, govoreći o Protokolu o saradnji potpisanom krajem prošle godine, te o značaju povjereništva SKZ u Banjaluci.

- Povereništvo SKZ u Banjaluci inicirano od strane prof. Duška Pevulje jeste pokret u tom smeru: jedna od vodećih kulturnih institucija srpskog naroda, koja ove godine obeležava 130 godina od osnivanja, ozvaničuje prisustvo u najvažnijem kulturnom središtu našeg naroda zapadno od Drine – “međe plemenite”. Za SKZ to je važno da bi ostala verna izvornim principima, u čijem središtu jeste čuvanje nacionalne svesti i tradicionalnih vrednosti srpske kulture, a za Banjaluku i Srpsku da se duhovno i identitetski vežu za svoju maticu - naveo je on i dodao da će širenjem članstva na prostoru Srpske biti dostupnije više knjiga SKZ, te da će to povezivanje biti jedan od načina jačanja svijesti o čuvanju temeljnih vrijednosti - jezika, pisma i tradicije.

GLAS: Da li će izdanja SKZ biti dostupnija čitaocima u Srpskoj?

BABIĆ: Ako stvari budu išle tokom koji sam opisao u prethodnom odgovoru, sigurno će doći do nekog napretka. No, da bi naše (i ne samo naše) knjige u znatnom broju ušle u knjižare u gradovima Srpske, potrebne su sistemske odluke i propisi na državnom nivou. Za sada, protok publikacija preko granice na Drini ide teško, pa u Beogradu nema novina, knjiga i časopisa iz Srpske i obrnuto. Dok se nešto ne promeni dovijaćemo se kako znamo i umemo.

GLAS: Kako u današnjem vremenu opstaje izdavaštvo?

BABIĆ: Opstaje nekako, mada ambijent u kojem živimo nije naklonjen knjizi i čitanju. Ugroženi su izdavači koji ne objavljuju hitove i visokotiražne knjige koje donose brz i znatan profit. Među takve izdavače spada i Srpska književna zadruga. Visoki izdavački, estetski i naučni standardi na koje se ona obavezala mnogo koštaju i sporo se otplaćuju. Zadruga je u obavezi da objavljuje knjige koje su dugoročno potrebne našoj kulturi, po cenu da ne ostvari nikakav dobitak. “Obične” izdavače obavezuje samo ekonomska logika i profit. U takvoj neravnopravnoj utakmici država mora da pomogne Zadrugu, da bi je sačuvala kao nacionalno kulturno dobro. Bilo bi nepošteno reći da te pomoći nema, ali to ni izbliza nije dovoljno. Nadamo se da će u budućnosti ta pomoć biti i veća i sigurnija.

GLAS: Koliko je važno danas njegovati srpski jezik i ćirilicu?

BABIĆ: Briga za nacionalni jezik i pismo nije samo lingvističko i filološko pitanje. Ovde se susreću mnogi aspekti - psihološki, sociološki, kulturološki i identitetski. Pismo nije samo grafija, sistem znakova za beleženje ljudskog govora i mišljenja, ono je trezor za čuvanje lepote, znanja, nauke, mišljenja, morala, kulture - svega što je jedan narod osvojio u vertikali svog postojanja. U pismu i u jeziku jeste duša naroda, oni su ugaoni kamen identiteta. Zato je čuvanje jezika i pisma važan zadatak svake kulture i danas. Danas, možda više nego ikad, jer smo svedoci opšte tendencije “poravnavanja” i obezličavanja naroda i kultura u agresivnom naletu globalizacije. O tome treba najviše da misle brojčano mali narodi, kakav je i srpski. Jezik i pismo - velika srpska književnost -  jesu poslednja linija odbrane našeg bića i imena.

GLAS: U Republici Srpskoj posljednjih godina zainteresovanost za studij Srpskog jezika i književnosti jeste sve manja, kako to komentarišete i kakva je situacija u Srbiji po tom pitanju?

BABIĆ: Situacija nije ništa bolja ni u Srbiji. Već godinama unazad Filološki fakultet u Beogradu ne može da upiše predviđeni broj studenata na srbistici i pored srozavanja kriterijuma za upis, uvođenja dodatnih rokova i slično. Tako je, nažalost, i u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu. Za ovakvu pojavu postoji više uzroka. Prvi je globalnog karaktera i prisutan je, negde manje negde više, u celom svetu: filološke i humanističke kompetencije i znanja gube bitku sa informatičkim, matematičkim i svim drugim lukrativnim sposobnostima, koje mogu proizvesti profit. Na filološke discipline sve više se gleda kao na hobi, nešto bez čega se može. To je pogubno i degradirajuće za ideju čoveka i čoveštva. Kod nas, kao i kod drugih naroda slične veličine i nivoa razvijenosti (čitaj: siromaštva), ova negativna pojava ispoljava se dramatičnije. Borba za egzistenciju i tzv. pristojan život gura mlade ljude ka zanimanjima koja se više traže i bolje plaćaju. Bolji učenici i studenti odlaze na tu stranu. Za filologiju i humanistiku ostaju oni drugi. Ova pojava mora biti predmet ozbiljnih analiza - na fakultetima, kulturnim institucijama, ministarstvima prosvete, u Srbiji i Srpskoj. Nije dobro da našoj deci srpski jezik i književnost – najvažniji školski predmet – predaju najgori đaci, kojima su na popravnim ispitima poklanjane dvojke.

Planovi

GLAS: Kakvi su dalji planovi Srpske književne zadruge, šta čitaoci mogu očekivati?

BABIĆ: Ima nešto što se ne menja u planovima Zadruge - da sačuvamo njene izvorne principe, utvrđene u Pravilima iz 1892. godine. To će biti naš osnovni zadatak i u godini koja je pred nama, kad obeležavamo značajan jubilej. Kao i svake jubilarne godine pripremamo Kolo u proširenom formatu, nadamo se sa deset novih naslova. Čitaoce očekuju prijatna iznenađenja, kao što je knjiga Emira Kusturice o Handkeu, recimo. Planirano je održavanje naučnih skupova i okruglih stolova na važne teme srpske književnosti i kulture, koje imaju veze sa istorijom i kulturnom misijom SKZ. U planu je svečana akademija, snimanje filma i niz gostovanja u raznim gradovima, gde god postoji interesovanje za knjige kakve pravi Zadruga i vrednosti koje ona oličava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana