Denis Bojić, režiser dokumentarnog filma “Neki novi Brodvej” u produkciji RTRS-a: Vjera u projekat veći od trenutka

G.S.
Denis Bojić, režiser dokumentarnog filma “Neki novi Brodvej” u produkciji RTRS-a: Vjera u projekat veći od trenutka

Nakon filmova “Djeca” i “Lica Lafore”, od režisera Denisa Bojića i produkcije Radio-televizije Republike Srpske dolazi novi dugometražni dokumentarni film “Neki novi Brodvej”.

Radnja filma prati šest mladih osoba sa Daunovim sindromom, koje, savladavajući brojne prepreke, postaju prvi polaznici škole glume na ovim prostorima, istovremeno rušeći predrasude i barijere o mogućnostima i sposobnostima osoba sa Daunovim sindromom. Premijera filma biće održana u Narodnom pozorištu Republike Srpske 21. juna u 19 časova.

Šta su osnovne karakteristike rada na filmu “Neki novi Brodvej”? Po čemu se on razlikuje od ostalih vaših filmova, odnosno po čemu je sličan?

BOJIĆ: Ovo je prvi dugometražni film koji se bavi problemom socijalne rehabilitacije osoba sa Daunovim sindromom starijim od 18 godina, a koji dolazi sa ovih prostora. Samim tim ovaj film nosi posebnu notu. Van te činjenice ovo je izuzetno važna tema u svim slojevima svog sadržaja, jer ovdje se ne radi samo o osobama sa Daunovim sindromom, već, za one koji žele dublje da posmatraju, o svim ljudima čije mogućnosti i kapacitete tako olako definišemo i stavljamo u krute i nama bliske obrasce. Što se tiče rada na samom filmu, on u sebi nosi ono što su nosili i moji prethodni filmovi, od radosnog otkrovenja same ideje, preko raznih ograničenja, drama, sumnji, napora, nedoumica rastrzanih kroz svakodnevni odnos anksioznosti i egzaltacije pa sve do krajnjeg rezultata, filmskog djela koje u sebi krije ono što je neopipljivo, tajanstveno... do kraja životno.

Šta nam možete reći o samoj radnji?

BOJIĆ: Nakon što navrše osamnaest godina, osobe sa Daunovim sindromom u BiH uglavnom postaju socijalno nevidljive. Ne pristajući na ograničenja i nametnute društvene obrasce grupa mladih ljudi uz pomoć jednog vizionara - Zorana Jelića otkriva nove pristupe životu, mijenjajući iz korijena društvene stereotipe. Ovo je slojevita drama koja zadire u šire društvene segmente, rušeći barijere, istovremeno postavljajući legitimna pitanja o nama samima. Što se same radnje tiče, kroz film pratimo šest osoba sa Daunovim sindromom koje postaju jedni od prvih polaznika profesionalne škole glume na prostorima jugoistočne Evrope. Ovo je u suštini jedna nevjerovatna filmska priča o nepokolebljivosti ljudskog duha i vjeri u sopstvene mogućnosti. Čisti emotivni rolerkoster nakon kojeg svijet nećete gledati istim očima.

Kako je izgledala produkcija filma, na kojim lokacijama je sniman?

BOJIĆ: Film je sniman na području Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Sama produkcija je trajala oko dvije godine, što je uzimajući u obzir globalnu situaciju sa virusom korona i više nego uspješan rezultat. Film je realizovan u produkciji Radio-televizije Republike Srpske u saradnji sa Donjn sdžndrom centrom iz Banjaluke. Koristim ovu priliku da im izrazim svoju duboku zahvalnost.

Dokumentarni film danas je u svojoj punoj ekspanziji. Koje su odlike stvaranja jednog dokumentarnog filma?

BOJIĆ: Generalno u filmu, pa i u dokumentarnom, u procesu stvaranja sve je podređeno osjećaju režiserske cjeline i filmske ideje. Filmska ekipa, fragmenti u realizaciji, lična htjenja, apsolutno sve se stavlja u službu filma te jedinstvene funkcije života. Ipak, u svim fazama režiser je jednostavno prinuđen da pravi razne kompromise, sa samim sobom, sa akterima, sa ekipom, sa imaginarnim gledaocem. Ipak ako ima ideju, što je bitno za krajnji rezultat, znaće da odbaci ili prihvati sve promjene u odnosu njegovu idealnu sliku filma koji pravi. Prilikom svih tih svakodnevnih arbitraža potrebna je nevjerovatna količina energije i uvjerenost da imate snage da sve izgurate do kraja. Tu snagu daje vam vjera u projekat i ideju da radite nešto veće od trenutka u kojem postojite. Svjesni ste osjećaja da kroz neke životne zakonitosti stvarate duboko ličnu i posljedično opšte korisnu stvar. To je čini mi se neposredna životna avantura koja se na kraju sažima u iluziju života.

Djela i nagrade

Denis Bojić rođen je 13. oktobra 1981. u Bjelovaru. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, odsjek žurnalistika. Odbranio je magistarsku tezu iz oblasti političke analitike “Civilno društvo kao subjekat demokratskih procesa u BiH.”

Od 2013. zaposlen je u dokumentarnom programu Radio-televizije Republike Srpske. Autor je brojnih reportaža iz regiona i Evrope. Scenarista je i režiser dugometražnih dokumentarnih filma “Vukovarski bluz”, “Djeca”, “Lica Lafore” te filma “Neki novi Brodvej”.

Njegovi filmovi prikazivani su širom svijeta na više od četrdeset međunarodnih filmskih festivala i specijalnih projekcija i to u Bugarskoj, Francuskoj, Švedskoj, Austriji, Makedoniji, Kanadi, Grčkoj, Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama.

Kao režiser Denis Bojić dobitnik je više od dvadeset međunarodnih nagrada i priznanja. Između ostalog dobitnik je nagrade za najbolju režiju na filmskom festivalu u Moskvi te nagrade “Zlatni vitez” za najbolji dokumentarni film na istoimenom festivalu koji se održava u Sevastopolju pod pokroviteljstvom predsjednika Ruske Federacije i Državne dume Ruske Federacije.

Njegov film “Lica Lafore” uvršten je u izborni dio nastavnog programa Srednje škole “Abraham Linkoln” u američkom gradu Denver. Jedini je srpski autor koji je svoje filmove dva puta prikazao pred poslanicima evropskog parlamenta u Strazburu te u francuskom parlamentu u Parizu.

Jedan je od najnagrađivanijih autora dokumentarnih filmova u BiH. Na prijedlog Ministarstva prosvjete i kulture predložen je za jednog od četiri zaslužna građanina iz oblasti kulture za 2016. godinu.

Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture upisan je u registar umjetnika Republike Srpske kao reditelj. Po odluci uredničkog kolegijuma “Nezavisnih novina” Denis Bojić dobitnik je nagrade “Nikola Guzijan” za najboljeg novinara godine u BiH 2017.

Za doprinos načela humanizma dobitnik je plakete grada Banjaluka “Sestre Gajić”.

Oženjen je, otac dvoje djece.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana