Otvoren muzej u manastiru Žitomislić: Umjetnine vraćene na svoje mjesto poslije 27 godina

Danko Kuzmanović
Otvoren muzej  u manastiru Žitomislić:  Umjetnine vraćene na svoje mjesto poslije 27 godina
Otvoren muzej u manastiru Žitomislić: Umjetnine vraćene na svoje mjesto poslije 27 godina

Mostar - U manastiru Žitomislić kod Mostara svečano je otvoren muzej u kojem će biti izložena vrijedna manastirska riznica, vraćena u ovu svetinju nakon 27 godina, a čini je zbirka ikona i umjetnina.

U muzejskoj postavci nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. vijeka, koje su djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora.

- Među srpskim ikonama najznačajnije su “Žitomislićke dveri”, koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, djelo Georgija Mitrofanovića. Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos i jedna je od četiri takve u svijetu. Ikone su restaurirane i vraćene u eparhiju - rekao je iguman manastira Žitomislić Danilo.

U muzeju je postavljena i zbirka srebrnih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. vijeka.

- Ova zbirka ikona i umjetnina jedna je od tri najveće u BiH. Jedna je u Sarajevu u Staroj crkvi, druga je u Tuzli. Dugo smo čekali na izgradnju muzeja da bi ove umjetnine mogle biti čuvane u adekvatnim uslovima, ali i izložene - kazao je iguman Danilo.

Prema njegovim riječima, manastir Žitomislić posjeduje veliku muzejsku zbirku, a riječ je o umjetninama koje su monahinje uspjele da spasu od ratnih dejstava i prenesu u Srbiju prije 27 godina.

Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. vijeka.

Muzej je otvorio direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, budući da je ta institucija Republike Srpske u najvećoj mjeri finansirala izgradnju ovog objekta.

Vlada RS je prošle godine usvojila program obilježavanja 800 godina od samostalnosti SPC, koji podrazumijeva održavanje niza naučnih skupova i objavljivanje kapitalnih djela o istoriji, kulturi, srpskoj i pravoslavnoj baštini, a u sklopu njega je i osnivanje Muzeja Pravoslavne crkve u Žitomisliću.

- Povodom velikog jubileja - 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve Vlada RS je usvojila projekat obilježavanja i u sklopu tog projekta je i otvaranje nekoliko muzeja Srpske pravoslavne crkve. U njima će biti izložena kulturna baština srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve - od ikonopisa, preko starih knjiga, rukopisnih i štampanih, pa do kulturne baštine izrađene u metalu, kao što su kandila - naveo je Davidović.

Iguman Danilo je napomenuo da je ovo veoma značajno, jer je obogatilo i turističku ponudu, a i doprinijeće prenošenju naše kulture drugima.

- Manastir Žitomislić je veoma značajan i zbog toga što imamo veliki broj hodočasnika, turista, stranaca zbog blizine samog Mostara, blizine mora, tako da će ovo biti još jedan način da prenesemo narodu tu našu bogatu kulturu.

Otvaranju muzeja prethodila je sveta arhijerejska liturgija, koju je služio njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru. Posvećen je Blagovještenju presvete Bogorodice. Nalazi se u mjestu Žitomislići, dvadesetak kilometara južno od Mostara, na lijevoj obali Neretve.

Trebinje

U okviru manifestacije “Dučićevi dani” u Muzeju Hercegovine u Trebinju proteklog vikenda otvorena je multimedijalna izložba “Sveti Sava Srpski”, autora muzejskog savjetnika dr Andreja Vujnovića iz Istorijskog muzeja u Beogradu. Kao plod višegodišnjeg istraživačkog rada - izložba, prema riječima njenog autora, nastoji da, kroz arhivsku građu, kopije fresaka i ikona i fotografije ličnih predmeta i relikvija Svetog Save što potpunije približi javnosti njegov svjetovni i duhovni put, kao i značaj njegove ličnosti za srpsku državu i Srpsku pravoslavnu crkvu, ali i cjelokupnu srpsku istoriju i kulturu. Rad na sticanju autokefalnosti i autonomije Srpske pravoslavne crkve u Nikeji, gdje je postao i prvi srpski arhiepiskop, pregalaštvo na poboljšanju crkvene organizacije, državotvorni, državnički i diplomatski poslovi - kojima je izdejstvovao i međunarodno priznanje Srbije za kraljevinu, ali i nemjerljivi svestrani doprinosi na polju prosvetiteljstva, književnosti i ktitorstva - Svetog Savu učinili su najznačajnijom ličnošću u istoriji srpskog naroda.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana