• Kultura
  • Književnost

"Majmonid: vera u razum": Poziv na duboki razgovor sa sobom

Piše: B.P. 10.02.2025 16:50
Foto: "Majmonid: vera u razum": Poziv na duboki razgovor sa sobom

BEOGRAD - Izdavačka kuća "Geopoetika" objavila je na srpskom jeziku knjigu "Majmonid: vera u razum" književnika Alberta Mangela.

Istaknuti pisac, antologičar i novinar svojim karakterističnim spajanjem književnosti, filozofije i istorije oživljava misli jednog od najvažnijih srednjovjekovnih filozofa Mojsija Moše Majmonida i pokazuje njegovu aktuelnost i u savremenom dobu.

Ne samo filozof već i teolog i ljekar na dvoru sultana Saladina i vodeća figura jevrejske zajednice, Majmonid je nastojao da pomiri racionalno istraživanje svijeta sa teološkim istinama, tako da u vremenu kada se sukobi između razuma i vjere, nauke i teologije, tradicije i modernosti ponovo zaoštravaju, njegov način promišljanja postaje dragocjen vodič.

U svom prepoznatljivom stilu Mangel vješto prepliće istorijske izvore i lične refleksije i podsjeća na važnost mislilaca poput Majmonida, onih koji ne nude gotove istine, već nas uče kako da se služimo sopstvenim razumom. Majmonidov uticaj proteže se daleko izvan granica judaizma. Cijenili su ga, među ostalim, njegov savremenik, veliki arapski filozof, astronom i ljekar Averoes, latinski teolog i filozof Toma Akvinski, inspirisao je Spinozu i Lajbnica ostavivši trag i u modernim proučavanjima religije. Važan doprinos njenom izučavanju je Majmonidova otvorenost u raspravi o sličnostima i razlikama između judaizma, islama i hrišćanstva, uz osvrte i na paganstvo. Te rasprave sa samim sobom i svijetom dovodile su ga do progonstava, ali i otvarale vrata ka znanju o zajedništvu svijeta. Mangelova knjiga nije samo priča o jednom filozofu; ona je podsticaj na dublje promišljanje, poziv na razgovor sa sobom, podsjećajući da pravo razumijevanje, baš kao i istinska promjena, nikada nisu konačni, nego su uvijek u pokretu. Alberto Mangel, esejista, romanopisac, kritičar, prevodilac i izdavač, rođen je u Buenos Ajresu 1948. godine. Živio je i u Izraelu, Španiji, Francuskoj, Engleskoj, Italiji i Kanadi. Od 2015. do 2018. bio je direktor Narodne biblioteke Argentine. Autor je brojnih knjiga: "Rečnik izmišljenih mesta" (1982) napisan u saradnji sa Đanijem Gvadalupijem, "Istorija čitanja" (1996), "Čitalačke slike" (2000), "Sa Borhesom" (2004), "Biblioteka noću" (2006,), "Grad reči" (2007), "Vesti iz inostranstva" (1991), "Stivenson pod palmama" (2003) i brojnih drugih.  Redovno piše za novine i časopise širom svijeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.