Broj stranih filmova snimljenih u Srbiji sve veći

BBC
Broj stranih filmova snimljenih u Srbiji sve veći
Broj stranih filmova snimljenih u Srbiji sve veći

Prihod koji je ostvaren u Srbiji dovođenjem stranih filmskih produkcija iznosio je 35,3 miliona evra prošle godine.

Iza medijskih objava o holivudskim glumcima koji su primjećeni u Srbiji, ostaje činjenica da se svake godine oko deset stranih filmova snimi u Srbiji. Kao i da taj broj raste.

Nakon debija sa filmom Koriolan, britanski glumac Rejf Fajns odlučio je da ponovo režira u Srbiji.

Film Bijela vrana o životu baletskog igrača Rudolfa Nurejeva otvorio je ovogodišnji FEST, a obraćanje poznatog glumca na premijeri izazvalo negodovanje dijela prisutne publike.

Fajns se zahvalio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, vladi i gradskoj upravi, rekavši da bez njihove podrške ne bi mogao da snimi film.

Predsjednik Vučić se početkom maja sreo sa još jednom holivudskom zvijezdom. U tom trenutku u Beogradu je boravio Džoni Dep, jer je snimao film Minamata po istinitoj priči o trovanju ljudi živom u istoimenom gradu u Japanu.

Tom prilikom Vučić je izjavio da je Srbija postala "balkanski Holivud", zahvaljujući podsticajima koje nudi stranim producentima.

Oštra konkurencija za privlačenje holivudskih producenata

Filmske podsticaje dijeli Ministarstvo privrede već četvrtu godinu, čime je utrostručen broj projekata koji se snimaju u Srbiji u odnosu na 2015. godinu, kaže Milica Božanić iz Srpske filmske asocijacije za BBC na srpskom.

Ova organizacija okuplja produkcijske kuće i druge firme koje imaju veze s produkcijom, koje su samostalno radile na dovođenju stranih filmskih projekata u Srbiju.

Glavni podsticaj je povraćaj novca u iznosu od 25 odsto sredstava koja se potroše u Srbiji na zapošljavanje filmskih radnika, korišćenje dobara i usluga (od hotela, transporta, izgradnje scenografije i proizvodnje kostima, različitih rekvizita), kao i usluge postprodukcije, kaže Marija Ristić iz Filmskog centra Srbije.

Sistem podsticaja postoji u 40 američkih saveznih država, kao i u 25 evropskih zemalja. Svake godine, tri - četiri zemlje uvode filmske podsticaje, a pored lokacija, studijskih kapaciteta, filmskih ekipa, finansijska prednost koju dobijaju producenti opredjeljuje ih gdje će da rade.

Postoji oštra konkurencija u privlačenju filmskih investicija. Od zemalja u okruženju, podsticaje nude Hrvatska, Slovenija, Grčka, a Rumunija je uvela povraćaj u iznosu od 35 odsto.

Najatraktivnije lokacije u Evropi su Češka i Mađarska.

Prošle godine, Češka je ostvarila prihod od 200 miliona evra od stranih produkcija, dok je u Srbiji prema riječima Milice Božanić, ta cifra iznosila 35,3 miliona evra.

I ne dolaze samo holivudski "igrači", zbog bezviznog režima Srbija je interesantna produkcijama iz Kine i Indije.

Prošle godine u Beogradu je snimljen film Bjekstvo iz Beograda u kinesko-srpskoj produkciji.

Prednost Srbije, koja još uvijek nije članica Evropske unije, jeste što se podsticaji ne nude samo za filmsku i serijsku produkciju, već i reklame.

Koje su prednosti za lokalnu filmsku industriju?

Božanić tvrdi da je od kako postoje onlajn platforme poput Amazona i Netfliksa, produkcija audio-vizuelnog sadržaja toliko velika da ima puno posla u cijelom svijetu, pa i u Srbiji.

Ona smatra da dolazak stranih produkcija na neki način "uozbiljava filmsku scenu", zbog redovne dinamike plaćanja, poštovanja ugovora, ali i rasta cijene rada.

Kostimografkinja Momirka Bailović već godinama radi za strane produkcije i kaže da joj prija što su snimanja dobro organizovana, poštuje se hijerarhija i sve se radi sistematski.

Radila je na filmu Minamata, a prošlog ljeta bila je angažovana na filmu Crawl u produkciji holivudskog studija Paramaunt i režiji Aleksandra Aže.

Iskustvo rada sa velikim studijom podrazumijevalo je organizaciju različitih obuka, uvođenje pravila sa kojima se do tada nije sretala.

Učestvovala je na treningu koji se bavio prepoznavanjem seksualnog zlostavljanja, što je aktuelna tema u filmskoj industriji u posljednjih nekoliko godina.

Posebno joj znači što strani reditelji zahtijevaju intervju sa srpskim članovima ekipe kako bi se bolje upoznali sa scenarijem, njihovim prethodnim iskustvom i idejama za film.

Dolazak stranih produkcija je dobar za filmsku zajednicu, izjavila je za BBC na srpskom producentkinja Jelena Mitrović (Krugovi, Klip, Klopka), jer ljudi koji su se školovali da rade na filmu lakše nalaze posao.

Međutim, ona upozorava da postoje i loši efekti - srpskim producentima je teže da dođu do dobrih kadrova, jer ne mogu da pariraju honorarima, koje im nude stranci.

Takođe, strane produkcije "preplaćuju lokacije", a one zatim postaju nedostupne domaćim filmskim stvaraocima.

Kao i nekim drugim djelatnostima, gdje su strane investicije rezultirale povećanjem cijene rada, ni filmskoj produkciji u Srbiji se dugoročno ne isplati da bude skuplja od konkurentskih zemalja, kaže Božanić.

Ona takođe spominje da su i u drugim zemljama producenti osećali otpor prema dolasku stranih igrača.

Kako Holivud stiže u Srbiju?

"Niko me nije pitao kako sam snimio ovaj film. Ovaj film ne bih snimio bez Beograda i produkcijske kuće Work in Progress. Ovaj grad i vlada dali su nam neverovatnu podršku. Bez Beograda ovog filma ne bi bilo i znajte da ovaj grad i ova zemlja imaju velike kapacitete za snimanje filmova", rekao je Fajns na konferenciji za novinare na FEST-u.

Najveći broj zvučnih naslova (Novembarski čovijek sa Pirsom Brosnanom, Braća Blum s Ejdrijanom Broudijem i Rejčel Vajs, Gavran s Džonom Kjuzakom...) snimljen je uz pomoć ove kompanije.

BBC serija MekMafija s Džejmsom Nortonom u glavnom ulozi snimljena je dijelom u Srbiji, kao i naučno-fantastični film Izumiranje u produkciji Netfliksa.

Bailović sarađuje sa ovom produkcijom godinama i tvrdi da je vlasnica ove kompanije Anđelka Vlaisavljević "više od običnog producenta, ona živi za film".

Pasoš za promociju kulture

Svoj rediteljski debi, Šekspirovu tragediju Koriolan Fajns je snimio u Srbiji 2011.

Priču o rimskom vojskovođi, Fajns je smjestio u moderno vrijeme i snimao na 36 različitih lokacija u Srbiji. Podršku je dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je iznajmilo opremu i ljudstvo iz specijalnih jedinica za potrebe filma.

Tom prilikom, Fajns se sastao sa tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem.

Zbog "promocije Srbije i njene kulture", po riječima premijerke Ane Brnabić, Fajns je dobio srpsko državljanstvo i pasoš 2017. godine.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana