Zamke interneta
Internet je već duže vrijeme svakodnevni, ako ne i najvažniji, dio života kako odraslih tako i djece. Živimo pod parolom “ako se nije desilo na društvenim mrežama, kao da se nije ni dogodilo”.
Digitalni svijet postao je dio realnog, stvarnog svijeta jer u njemu ljudi slave, raduju se, šopinguju, uče, informišu se, sklapaju prijateljstva, poslove pa i brakove. Uz pomoć telefona, tableta, računara, televizora ili nekog drugog “pametnog” uređaja, uz pomoć kojeg pristupamo internetu, konzumiramo u hodu stotine informacija dnevno među kojima su i pojmovi poput privatnosti i opasnosti u digitalnom svijetu koje ljudi, čini se, ne shvataju ozbiljno. Iako smo bezbroj puta svi upozoreni na opasnosti koje vrebaju u tom nepresušnom izvoru informacija, prevare su svakodnevne jer se mnogi ponašaju naivno pa čak i neodgovorno. To rizično ponašanje dovodi do krađe identiteta, raznih vidova finansijske štete, gubitka ugleda, problema u privatnom i poslovnom životu i slično.
Policija ali i brojni drugi stručnjaci ne prestaju upozoravati na loše strane interneta, koje su možda više odraz neznanja pojedinca ili slabosti da se odupru određenim situacijama.
Jer iz pukog neznanja ili slabosti korisnici interneta tek tako kliknu i kupe torbu na nekom random profilu na “Fejsbku” ili “Instagramu” gdje se jasno može vidjeti da se ne radi o registrovanom trgovcu. Posljedica takvog šopinga često bude štetna po kupca na čiju adresu stigne proizvod ni sličan onom poručenom. Dešava se i da kupac dobije pogrešnu veličinu, boju, dezen a sve bez mogućnosti zamjene i povrata novca jer roba uvijek stiže bez računa koji je potvrda obavljene kupovine. Zbog takvog stanja, prema riječima stručnjaka koji se bave zaštitom potrošača, više od 90 odsto prevara, odnosno prigovora na kupovinu ne mogu se riješiti u korist kupca. Da stvar bude gore, zbog neuređenosti zakona koji bi kaznio “Fejsbuk” trgovce na godišnjem nivou milioni maraka završe u ilegalnim tokovima što predstavlja i ozbiljnu štetu po budžet Srpske i BiH.
Posebno je rizično plaćanje platnim karticama koje je ponekad kao ko po minskom polju. Zbog virtuelnih lopova koji vrebaju platne kartice policija ponovo upozorava građane Srpske da podatke o računima u bankama ne otkrivaju na internetu jer su zabilježeni lažni kupci koji žrtve traže na oglasnim platformama.
Digitalno opismenjavanje i edukacije o zamkama virtuelnog svijeta nepresušan su izvor tema i o tome se mnogo govori ali u fokus su mahom djeca, a ne odrasli koji su češće žrtve prevara. Digitalnoj pismenosti trebalo bi prvo podučiti odrasle pa tek onda obrazovati djecu. Muškarci i žene moraju znati razlikovati trgovca od ilegalca, lažnu nagradnu igru od prave, ali i kako zaštititi lične podatke. Dodatna edukacija treba svima, a ne samo djeci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
