Dosije "Glasa Srpske": Samoubistva u RS (2)

Glas Srpske
Dosije "Glasa Srpske": Samoubistva u RS (2)

Nezaposlenost, siromaštvo, zloupotreba lijekova, droga, usamljenost, između ostalog, uzrokuju mentalna oboljenja... Stalni stres može da dovede do ispoljavanja psihičkih poremećaja i neuravnoteženosti, istakla Marija Burgić

BAVEĆI se problemom samoubistava psiholozi, sociolozi i psihijatri otkrili su niz činilaca koji mogu da navedu ljude da dignu ruku na sebe. Samoubice u najvećem broju slučajeva nisu osobe koje su psihički oboljele. Veliki broj samoubica su "ljudi iz našeg komšiluka za koje nikada ne bi pretpostavili da će nauditi sebi". Šef Katedre za psihijatriju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i načelnik Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Banja Luka profesor doktor Marija Burgić-Radmanović napomenula je da stresovi i psihotraume mogu imati važnu ulogu u nastanku i oblikovanju mnogih mentalnih poremećaja. - Stalni stres može da dovede do ispoljavanja psihičkih poremećaja i psihičke neuravnoteženosti. Traumatski događaj i situacija nastala nakon takvog iskustva pogađa cijelu porodicu. Egzistencijalna ugroženost, socijalna neizvjesnost, naglo osiromašenje, nezaposlenost i druge poteškoće, koje sa sobom nosi rat i poslijeratni period, donosi ogromnu patnju stanovništvu - napomenula je Burgićeva. Ona je istakla da svi ovi činioci mogu dovesti do razvoja anksioznosti i depresije, posttraumatskog poremećaja i drugih poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju. Razni psihički poremećaji uzrokovani su i uzimanjem alkohola i drugih supstanci, a tu je i nasilje. - Mentalno zdravlja mogu da naruše i nezaposlenost, siromaštvo, migracije, povećanje broja beskućnika, zloupotreba lijekova, droga i ostalih supstanci. Usamljenost i kidanje socijalnih veza, socioekonomske promjene i razni traumatski gubici takođe su faktori koji negativno utiču na psihu ljudi - istakla je Burgićeva. Ona je dodala da su marginalizovane grupe, kao što su izbjeglice i raseljena lica, nezaposleni, zatvorenici ili bivši zatvorenici, osobe drugačije seksualne orijentacije, osobe sa invaliditetom i osobe koje već imaju mentalne probleme posebno izložene riziku. Svjetska statistika pokazala je, međutim, da je broj samoubistava mnogo veći u ekonomski razvijenijim zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države, Švedska, Danska, nego u zemljama gdje je životni standard nizak. Prema rezultatima ranijih istraživanja, na području bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije najviše samoubistava bilo je u Sloveniji, Hrvatskoj i Vojvodini. Nešto manje ih je bilo u južnjačkom dijelu, a najmanje na Kosmetu, gdje je postojao jak instinkt preživljavanja, zbog krvne osvete. Sudski vještak medicinske struke u oblasti psihijatrija psihologija profesor doktor Aleksandar Milić to objašnjava činjenicom da nisu ugroženi samo oni koji su osiromašeni, nego i oni koji su prezasićeni. - Pored niza zadovoljenih ekonomskih potreba kod mladih ljudi najčešće se pojavljuje nedostatak želja, potreba i ciljeva ili ciljevi počinju biti omalovaženi. Može doći i do porasta želja koje su abnormalne prirode. Kao što kaže narodna izreka, nije siromah samo onaj ko nema nego i onaj ko previše želi - precizirao je Milić. Prema njegovim riječima, upotrebi droga i razvratništvu je podložnija omladina iz ekonomski dobrostojećih porodica "koja nije više zadovoljna normalnim uslovima života". Statistički gledano, mnogo češće ruku na sebe dižu osobe koje su se razvele, ili žive kao samci, te osobe bez djece. Stopa samoubistava je veća u velikim gradovima nego na selima. Starije osobe i muškarci češće dižu ruku na sebe nego mladi. Mr sc dr Mira Spremo, koja radi na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci na Odjeljenju za djecu i adolescente, jedina je u Srpskoj istraživala razloge samoubistva kod omladine u Banjoj Luci. - Hipoteza istraživanja je bila da je broj samoubistava nakon rata, zbog nesređenih porodičnih i ekonomskih okolnosti, izbjeglištva itd. povećane među omladinom. Na moje iznenađenje bile su u okvirima od 27 odsto, kao i u evropskim zemljama i Americi - rekla je Spremo. Ona je pojasnila da u razvojnom periodu, od 16. do 18. godine oko 20 do 50 odsto omladine ima samoubilački nagon. Adolescenti sa ovim nagonom, istakla je Spremo, prema statističkim podacima obično su usamljeni, iako su sa članovima porodice provodili oko tri sata dnevno. - Češće bježe iz škole, skloni su upotrebi psihoaktivnoh supstanci, nezadovoljni su životom, rjeđe imaju podršku odraslih osoba iz njihove okoline... Neki od njih su čak bili izloženi nekim oblicima zlostavljanja - upozorila je Mira Spremo. Prenoseći rezultate svog istraživanja, istakla je da su tačni podaci o broju pokušaja ili izvršenih samoubistava teže dostupni. - Na Klinici raspolažemo samo podacima o broju pokušaja samoubistava, ali oni nisu mjerodavni. Mnogi pacijenti, nakon terapijskih intervencija na drugim klinikama ili nakon pokušaja samoubistva, bez obzira na preporuku nadležnog ljekara, odbiju da se jave psihijatru - zaključila je Mira Spremo. M. RADETIĆ (U ponedjeljak: Zašto na sebe dižu ruku borci i penzioneri) CRKVA Sa pojavom hrišćanstva i njegovim širenjem, ali i pojavom islama, mijenjaju se stavovi o samoubistvu. Ono se posmatra kao suprotstavljanje Bogu "jer jedino Tvorac daje i oduzima život". Sveštenici samoubicama ne dolaze na sahranu, a oni se, u nekim zemljama, sahranjuju i izvan groblja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana