Ustavnim zakonom o izmjeni Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske, koji se odnosi na himnu, povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda, ocijenilo Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Srpske
REPUBLIKA Srpska više nema himnu!
Ovo je suština jučerašnje odluke Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske.
U obrazloženju odluke navedeno je da je "Ustavnim zakonom o izmjeni Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske, koji se odnosi na himnu Srpske, povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda"
Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na sjednici održanoj 31. marta i 1. jula ovaj zakon kojim je propisano da je himna Srpska instrumentalni dio "Bože pravde". Zakon je donesen na osnovu ranije Odluke Ustavnog suda BiH, kojom himna i grb Srpske ne odražavaju konstitutivnost sva tri naroda.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Srpske zatražio je zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, smatrajući da i muzika vrijeđa njihov vitlani nacionalni interes, što je Ustavni sud Srpske sada i potvrdio.
Za ovakvu Odluku Ustavnog suda glasalo je šest sudija, dok je jedan je bio protiv.
Predsjednik Suda Mirko Zovko obrazložio je da je u konkretnom slučaju, muziku i predloženu himnu komponovao Davorin Jenko 1872. godine za pozorišni komad "Markova sablja", izveden u čast krunisanja Milana Obrenovića za kralja Srbije.
- Rodoljubive je sadržine i daje presjek srpske istorije. Odlukom Milana Obrenovića iz 1882. godine, kompozicija i tekst "Bože pravde" proglašeni su za himnu Kraljevine Srbije - naglasio je predsjednik Zovko i dodao:
- Dakle, predložena himna Republike Srpske, kao kompozicija, kroz dugi vremenski period, bila je sastavni dio, odnosno muzička podloga himne "Bože pravde", koja je u tekstualnom dijelu simbolizovala i veličala srpski narod i kao takva, duboko je usađena u kolektivno pamćenje naroda koji žive na ovim prostorima.
Vijeće je ocijenilo, dodao je Zovko, da se po članu 21. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, "himna Srpske izvodi sviranjem, pjevanjem ili i sviranjem i pjevanjem" pa, prema tome, ona posmatra cjelovito, što znači da je samo izvođenje sviranjem, jedan od načina njenog prezentovanja.
Vijeće je još utvrdilo da himna, kao identifikacioni simbol svake zemlje, naroda i države, pa tako i Republike Srpske, kao entiteta, zajedno sa zastavom i grbom, treba da odražava osnovna obilježja društvene zajednice na koju se odnosi.
Osim toga, smatraju sudije, treba da bude i "svjedočanstvo i izraz narodnog i društvenog bića, kako po svom sadržaju, tako i po melodiji".
M. DžEPINA
REAGOVANjA REPUBLIČKIH ZVANIČNIKA I PREDSTAVNIKA POLITIČKIH STRANAKA
Po notama Sarajeva
PREDSJEDNIK Republike Milan Jelić izjavio je juče da, i pored odluke Ustavnog suda, Republika Srpska ne ostaje bez himne.
- Zatražiću od Narodne skupštine Republike Srpske i njenih komisija da u narednom periodu preduzmu sve neophodne mjere da Republika Srpska ima himnu. Ne želim da komentarišem odluke Ustavnog suda, ali bivša himna "Bože pravde" i dalje će se koristiti kao svečana pjesma jer nije uvredljiva, tako da sve institucije i organizacije u Republici Srpskoj imaju pravo da je koriste u svim svečanim prilikama - istakao je predsjednik Jelić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić ocijenio je da Odluka Ustavnog suda Republike Srpske o himni "teško razumljiva i dovodi Srpsku u veoma lošu situaciju u očuvanju identiteta i svojih obilježja".
- Ovo je jedinstven slučaj da se jedna muzička tema proglašava štetnom po nečije vitalne nacionalne interese i predstavlja još jedan presedan na području BiH - stav je Radojičića.
Sudije Ustavnog suda Republike Srpske, ocijenio je Radojičić, bile su pod neprimjerenim medijskim kritikama dijela medija iz Federacije BiH zbog svog ranijeg rada, i ovu odluku donijeli su u nepovoljnom i negativnom okruženju dijela javnosti.
Predsjednik Parlamenta Srpske vjeruje da će ovom odlukom dio protivnika Srpske biti zadovoljan u svojim namjerama za ukidanje entiteta i svih njenih obilježja, ali da, istakao je, po Ustavu i Zakonu Srpska ima pravo na svoju himnu i Narodna skupština će tražiti optimalno rješenje u jesenjem dijelu rada.
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić mišljenja je da je Sud, donoseći ovakvu odluku, popustio pritiscima bošnjačkih političara i federalnih medija, kojim je izložen u posljednje vrijeme.
- Volio bih da mi neko obrazloži kako muzičke note mogu biti protiv bilo čijeg vitalnog nacionalnog interesa. Mogu razumjeti da to može biti tekst, ali za note, bilo koje obrazloženje je neprihvatljivo. Očigledno je da je Sud trebao napisati himnu, pa da vidimo na šta bi ličila - riječi su Ivanića.
On je naglasio da će na početku svakog skupa Partije demokratskog progresa i ubuduće biti intonirana "Bože pravde", i muzika i tekst.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić naveo je da mu je žao što je ovakva odluka donesena, ali da se ona, na izvjestan način, mogla i očekivati.
- Najavljivana je kroz kroz obrazloženje Ustavnog suda BiH u kojem su pomenuti i tekst i instrumentalni dio osporene himne. Parlament Srpske je dijelom u euforičnoj atmosferi izglasao Zakon. Možda smo trebali sačekati i razmotriti druge mogućnosti i konačno se opredijeliti - mišljenja je Đokić.
Prema njegovim riječima, trebalo je obaviti konsultacije i sa sudijama ustavnih sudova Srpske i BiH, i u neformalnom susretu sa njima vidjeti kakvo bi tumačenje moglo biti, da se organi Srpske ne dovode u situaciju da njegove odluke često budu osporene.
Donošenje odluka koje se ne mogu održati, rekao je Đokić, svojevrsno je poniženje za Srpsku i njene institucije.
I on zastupa stav da instrumentalni dio himne ne može biti tretiran nacionalno i da je u ovom slučaju "pogrešna predstava koju imaju sudije".
M. Dž.
