Na koje načine preduzeća mogu da pribave sredstva za r

Glas Srpske
Na koje načine preduzeća mogu da pribave sredstva za r

Procedura za dobijanje investicionog kredita i traje i košta. Ukoliko se preduzeće, ipak, odluči za emisiju vlasničkih hartija, procedura nije komplikovana, rekao Miodrag Jandrić

DA bi se razvijala i išla naprijed, svakoj organizaciji potreban je novac. Po ekonomskoj logici, bez razvoja nema opstanka, a da bi došlo do sredstava za razvoj preduzeće pred sobom uglavnom ima dvije mogućnosti - zaduženje kod banaka ili emisija obveznica, odnosno hartija od vrijednosti, bilo kratkoročnih ili dugoročnih. Samo preduzeće mora da procijeni i odluči šta je za njega bolje, da li da ide u emisiju vlasničkih hartija ili da se zadužuje? Procedura zaduživanja kod banaka je uglavnom poznata. Osim uspješnog poslovanja u prethodnim godinama, dakle dobrog rejtinga u poslovnom svijetu, morate imati dobar projekat sa dokazom da je investicija opravdana. Da biste dobili kredit ili ubijedili nekog drugog investitora da uloži novac, morate dokazati da je posao isplativ. Glavni argument je dobro urađen investicioni projekat. U svakom slučaju, procedura za dobijanje investicionog kredita i traje i košta. Ukoliko se preduzeće odluči za emisiju vlasničkih hartija, prema riječima predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti Miodraga Jandrića, procedura nije komplikovana. - Bilo da se radi o javnoj ili privatnoj ponudi, potrebno je da preduzeće izradi prospekt. To je "lična karta" preduzeća, kojom se ono predstavlja javnosti. Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti propisani su elementi prospekta, sa odgovorima na pitanja - ko su, šta rade, kako funkcionišu, kako posluju, kakvu poslovnu ideju imaju, na koji način žele da je realizuju, odnosno šta im ostvarenje ideje donosi... "Skeniranjem" stanja u preduzeću javnost procjenjuje kakvim kapacitetima ono raspolaže i kakva mu je budućnost. Prospekt odobrava komisija u roku od desetak dana i to je sve - izjavio je za naš list Jandrić. U nastojanju da se što više promoviše javna ponuda, u institucijama tržišta kapitala Republike Srpske opredijelili su se za najnižu naknadu u regionu - od 0,02 odsto. Prema Jandrićevim riječima, kod dužničkih hartija od vrijednosti nema naknada ni u Komisiji, ni na Berzi ni u Centralnom registru hartija od vrijednosti. Postoje samo troškovi izrade prospekta, što je, opet, internog karaktera. - Prospekt nije "božije slovo". To je slika preduzeća kojom treba da odgovorite na niz pitanja. Po meni, svako preduzeće može samostalno da izradi prospekt, jer nadležni u njemu znaju osnovne podatke o svom poslovanju, a na raspolaganju su im i nacrti prospekata drugih preduzeća. To je dokument na osnovu kojeg javnost dobija uvid u njegovo poslovanje i procjenjuje buduće kretanje poslovanja, odnosno razvoj preduzeća - naglasio je naš sagovornik. Zato što je na našim prostorima uobičajeno, podizanje bankarskog kredita izgleda jednostavnije. - U tržišnoj utakmici i borbi za svakog klijenta, bankari nude sve povoljnije kredite, koji će možda brže riješiti problem preduzeća, ali ostaje nepobitnost - visoka kamata. Ono što se ne smije zaboravljati jeste činjenica da će uvijek kada su prikupljena od javnosti sredstva biti jeftinija. Ulaganjem u vlasničku hartiju od vrijednosti, preduzeće faktički dobija besplatna novčana sredstva za emisiju svojih akcija. Sve zavisi od finansijske analize preduzeća i procjene šta im je povoljnije - istakao je Jandrić. Nedavno dobijanje dozvole za upis osnivačke emisije akcija u registar emitenata, laktaški "Integral inženjering" uvrstiće na Banjalučku berzu. Tako će ova kompanija iz društva s ograničenom odgovornošću prerasti u akcionarsko društvo, što podrazumijeva da će u dogledno vrijeme objaviti javnu ponudu emisije akcija s ciljem finansiranja putem tržišta kapitala. Obrazlažući ovaj poslovni potez, predsjednik uprave ove kompanije Slobodan Stanković je istakao da su procedure oko bankarskih kredita postale dugotrajne i zahtjevne. U skladu sa trendovima uspješnog poslovnog svijeta, odlučili su se za prelazak u akcionarsko društvo i izlazak na berzu, smatrajući da je to jednostavniji način za dolazak do potrebnih sredstava koja su im neophodna za proširenje poslovanja i dalji razvoj kompanije. Naravno, stvaranjem slike uspješne poslovne firme u javnosti, stiče se veća mogućnost za brže pribavljanje potrebnih sredstava. - Između 20 i 30 hiljada dnevnih posjetilaca portala tržišta kapitala, od kojih je polovina iz inostranstva, prati preduzeća čijim se akcijama trguje na berzi. Uspješna preduzeća su markirana u javnosti i brzo, jeftino i jednostavno mogu doći do sredstava neophodnih za razvoj - naveo je Miodrag Jandrić. N. RISOJEVIĆ NEUPUĆENOST Na pitanje zašto nema nijedne javne emisije dužničkih hartija od vrijednosti u prvih šest mjeseci ove godine, Miodrag Jandrić nam je odgovorio: - Zbog neupućenosti ljudi misle da su procedure za dolazak na tržište kapitala zahtjevne, skupe i komplikovane. One su vrlo jednostavne, ali to je proces koji u pojedinim zemljama traje 150 godina. Treba vremena da uprave preduzeća i skupštine akcionara prihvate tržište kapitala kao korist, a ne opterećenje, obavezu i balast - rekao je Jandrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana