Dvadesetak slikara iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Republike Srpske stvaralo likovna djela inspirisana Jazinom, mjestom za koje kažu da je na spoju sunca, vode i kamena
BLAGI dani miholjskog ljeta, poslije kojih Hercegovci vjeruju da ide oštra zima i rodna godina, ostali su ovjekovječeni na mnogim slikarskim platnima, i tek nastalim radovima u okviru slikarske kolonije "Vilusi 2007", koja je nedavno završena u Jazini kod Trebinja.
Na poziv renomirane galerije "Most" iz Podgorice odazvalo se dvadesetak stvaralaca, od Trebinja, Podgorice, Beograda, Novog Sada do Osijeka, a svi radovi, nastali u toj pitomoj dolini na spoju Sušice i Trebišnjice, okružene hercegovačkim brdima, sa gordim srednjovjekovnim gradom Klobukom, biće prikazani na izložbi u Podgorici, a potom i u Trebinju.
- Prije ove imali smo jednu koloniju u ovom ambijentu, na spoju sunca, vode i kamena i vratili smo se ponovo - istakao je Milorad Beki Kovačević, domaćin i organizator kolonije.
On je podsjetio da su Kovačevići korijenom sa Vilusa, sa druge strane granice prema Crnoj Gori i na ovaj način se zavičaju vraćaju.
A da je likovna kolonija, kako je rekao Kovačević, bila spoj mladosti i iskustva, i sami smo se uvjerili, jer su, pored mladih slikara, prvenstveno sa trebinjske likovne akademije, po svoju inspiraciju došli i stariji slikari, poput Voja Vlahovića iz Podgorice. Imao je, kako je rekao, do sada 150 izložbi širom nekadašnje Jugoslavije i bio učesnik 40 kolonija, ali se Hercegovini svaki put - iznova vraća.
I dok bi Vojo od ranog jutra, sa svojom vjernom kucom, odšetao u prirodu iznad kuća Begenišića, i postavio svoje slikarsko mjesto, slikara Milorada Širajskog iz Novog Sada, koga Vojvođani znaju i kao kustosa Muzeja "Vojvodine" u Novom Sadu, zatekli smo u živom razgovoru sa osobljem motela "Jazina". Zaposleni su ispričali da su i ljetos imali koloniju i da su oduševljeni slikama.
- Moje slikarstvo se zasniva na maglovitoj istoriji Hazara, a kako živim u Čelarevu - i na dvorcu Dunđerskih u Čelarevu, kao energetski veoma jakom mjestu, gdje su se okupljale mnoge umne glave, od Uroša Predića do kralja Aleksandra - ispričao nam je Širajski.
On je dodao da je na Koloniju došao zajedno sa svojim prijateljem Pavlom Nikitovićem Nikom iz Beograda, evropskim akademikom.
- I moji potiču iz ovih krajeva, iz Banjana, zvali su se Stanojevići, ali su odavde odselili prije 400 godina - istakao je Širajski.
Miroslav Odavić iz Osijeka na Dravi je svoje likovno djelo stvarao na samoj hercegovačko-crngorskoj granici, odakle puca vidik i ima širi, panoramski pogled na dolinu Trebišnjice i dalje prema Leotaru i Trebinju. Taj pejzaž je prenio na platno.
- Iz moje ravne Slavonije malo mi je neobično među ovim brdima, ali ovdje ima dosta slikarskih izazova, koje moram da savladam - ispričao nam je Odavić.
- Nismo samo slikali, nego smo i ljudovali po Trebinju i moram priznati da je Trebinje neobično, vanvremensko mjesto i jako mi se dopalo - dodao je ovaj slavonski slikar.
Na njegovom primjeru najbolje se očitava ona Dučićeva misao da je "umjetnost, uglavnom, stvar temperamenta i da je ukus za ljepotu - usađen u samom instinktu".
Milivoje BEŠTIĆ
Fotografije Predrag MUCOVIĆ
SLIKAREVA PENZIJA
Na pitanje da li živi od slikarstva ili za slikarstvo, Vojo Vlahović iz Podgorice rekao je da je veći dio života živio za ovu umjetnost, a kako stižu penzionerski dani i kako su penzije toliko skromne - sada živi i od slikarstva.
SNENA IVANA
Ako je mladi Igor Bošnjak iz Trebinja uradio najviše slika, onda je Ivanu Sudar, takođe sa trebinjske Likovne akademije, sa završne godine, bilo najteže ujutru razbuditi. Rekla je da ujutru spava, ali zato u nastavku dana vrijedno radi.
- Ovo mi je bila prva i fenomenalna kolonija, a organizatori su nas toliko pazili i mazili, pa smo svi bili hiperaktivni - rekla nam je Ivana. Ona je dodala da se na ovakvim kolonijama upoznaju novi ljudi, što je osnova za neke nove korake, i stvaralačke i životne.
