Popisi

To prebrojavanje je pokazalo da nas pod ovim dijelom neba ima nešto više od 3,7 miliona. Posebnu prašinu je podiglo pravilo ubrajanja i onih koji žive i rade veći dio godine s druge strane granice u stalno stanovništvo čime je, prema tvrdnji stručnjaka iz Republike Srpske, i omogućen procenat od 50,1 u korist Bošnjaka, a time i dokaz da su najbrojniji, što povlači za sobom određena pitanja iz domena politike i vlasti.

I sam popis je od prvog pomena postao političko i pitanje i oruđe s ciljem da se udare neki novi temelji, a ne da jednostavno i mi, kao i gotovo cijeli svijet, znamo zvanično koliko nas stvarno ima, umjesto da stalno nagađamo. Čak i, evo, deset godina kasnije vode se iste rasprave. I dok neki odgovorno tvrde da je bolje da nemamo više nikakav popis stanovništva ako će biti kao onaj 2013, ima i onih koji zagovaraju da popisivači ponovo, vjerovatno poslije svih drugih u regionu i šire, krenu od adrese do adrese kako bi se vidjelo šta se, odnosno koliko promijenilo tokom samo jedne decenije.

Međutim, o novom popisu stanovništva se tek, prema zvaničnim podacima, s vremena na vrijeme povede priča. S druge strane, za popis poljoprivrede se i te­ kako priprema teren, ali ni to, po svemu sudeći, neće proći bez nekih političkih egzibicija.

Posljednji puni popis poljoprivrede na teritoriji današnje BiH bio je još tamo krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme bivše zajedničke države. Kao potencijalni datum novog popisivanja pominje se kraj iduće godine. Popisivači bi mogli, odnosno trebali na teren da izađu ponovo s jeseni i “skeniraju” poljoprivredna gazdinstva širom Republike Srpske i FBiH, a prvi pozitivan korak je već napravljen prošlog mjeseca, kada su tri statističke institucije organizovale probni popis.

Dobijeni podaci bi trebalo da im pokažu šta je potrebno poboljšati da bi pravi popis poljoprivrede dao najkvalitetnije moguće podatke i rezultate kada se podvuče crta nakon obavljenog posla.

Za taj posao, da bi bio urađen po pravilima struke, ali i potreba BiH, treba da bude urađeno još dosta toga, a za sada stižu samo upozorenja da i u ovom slučaju vrijeme curi i da nadležni moraju što prije usvojiti akta na osnovu kojih će popis poljoprivrede biti sproveden kako bi statistika i vlast dobili podatke na osnovu kojih će krojiti smjernice za budući razvoj ove veoma važne oblasti u BiH.

Potrebne i upotrebljive podatke će dobiti samo pod uslovom da politike u ovoj popisnoj priči bude tek toliko da slušaju i potpisuju akta koja budu potrebna statističkim zavodima (pod uslovom da i u njima samostalno i isključivo na bazi struke predlažu dokumenta), bez da ponovo traže načine za prenos nadležnosti na nivo BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.