"Zabrinjavajući" porast malignih oboljenja kod italijans
Glas Srpske
"Zabrinjavajući" porast malignih oboljenja kod italijans
Problem je u tome što naši vojnici, kada su ušli na Kosovo i Metohiju, gdje je bačeno 300 tona municije sa osiromašenim uranijumom, za razliku od američkih i britanskih vojnika nisu dobili nikakva uputstva ni zaštitu, rekao Tana de Zuleta
ITALIJANSKI ministar odbrane Arturo Parisi izjavio je pred anketnim odborom da je 255 italijanskih vojnika oboljelo, a 37 umrlo poslije boravka u zonama u kojima je korišćeno oružje sa osiromašenim uranijumom.
Ministar je naglasio da parlamentarnom istragom još nije pouzdano utvrđeno da postoji veza između osiromašenog uranijuma i malignih oboljenja.
Jedan od inicijatora istrage i poslanik Zelenih u italijanskom parlamentu Tana de Zuleta izjavila je za BBC da je još 1999. godine parlament uočio "zabrinjavajući" porast broja malignih oboljenja kod italijanskih vojnika koji su služili na Kosmetu, prije svega Hočkinsovog sindroma, ali i drugih malignih oboljenja.
- Problem je u tome što naši vojnici, kada su ušli na Kosovo i Metohiju, gdje je, prema podacima NATO-a, bačeno 300 tona municije sa osiromašenim uranijumom, za razliku od američkih i britanskih vojnika nisu dobili nikakva uputstva ni zaštitu - rekla je De Zuleta.
Ona je dodala da su poslanici u parlamentu "digli buku" i uspjeli da dođu da dragocjenih informacija o tome koliko je i gdje osiromašeni uranijum korišćen, kako na Kosmetu tako i u BiH.
De Zuleta je osporila podatke o broju oboljelih i umrlih vojnika koje je iznio ministar odbrane, ukazujući na to da se oni odnose samo na aktivne pripadnike vojske, ali ne i na one koji su u međuvremenu napustili oružane snage.
Poslanica Zelenih rekla je da su se u okviru istrage naučnici posebno bavili "nanočesticama".
- Naime, poslije eksplozije, osiromašeni uranijum, ali i dijelovi metala pogođenog cilja, razbijaju se u ogroman broj sićušnih nanočestica. Takve čestice nađene su u organima oboljelih vojnika, što svakako treba dalje podrobno proučavati - rekla je De Zuleta.
Ona je naglasila da "niko ne čini ništa za civile koji su bili žrtve tog oružja - od BiH, preko Kosmeta, do Iraka i Somalije".
- Pentagon će do kraja oktobra podnijeti izvještaj o obolijevanju od raka u američkim oružanim snagama, i to je dobro, ali ne smijemo da se zaustavimo samo na vojnicima. Smatram da ima dovoljno naučnih i kliničkih dokaza da se, iz preventivnih razloga, zabrani upotreba municije sa osiromašenim uranijumom. To bi trebalo da bude uslov za pokretanje budućih zajedničkih operacija NATO-a - rekla je poslanik Zelenih.
Nehumanost
Posljedica korišćenja municije sa osiromašenim uranijumom na Balkanu, kao i u Iraku i Avganistanu je ta da je od karcinoma oboljelo 255 vojnika koji su se nalazili u misijama u tim zemljama, a od toga je njih 37 preminulo.
O nehumanosti korišćenja takve municije govori u jednom video-zapisu i američki nuklearni stručnjak doktor Dag Roki, prenio je njemački radio "Dojče vele".
- Još 1992. godine jedan američki institut dobio je nalog od vojske Sjedinjenih Američkih Država da pronađe način da bude smanjena toksičnost postojeće uranijumske municije. Taj institut je 1995. saopštio da je to nemoguće - rekao je Roki.
- Toksičnost u ovoj mjeri zagađuje vodu i prirodu, i zbog toga je samo postojanje municije nehumano, jer se ona mora potrošiti, a ne može se očistiti i zauvijek ostaje toksična - navodi ovaj stručnjak.
Municija sa osiromašenim uranijumom ima dug vijek trajanja baš kao i atomski otpad iz nuklearnih elektrana, koji se, logično, mora deponirati na sigurno mjesto dok ne prođe njegova radioaktivnost.
Mentalno oboljeli
Sve je više britanskih vojnika koji se iz ratova u Iraku i Avganistanu vraćaju sa psihičkim oboljenjima, upozoreno je juče u Londonu.
Među onima koji imaju mentalne probleme su i vojnici od 21 godine starosti, otkrila je humanitarna organizacija "Borbeni stres" koja pomaže vojnicima sa psihičkim posljedicama.
Niko, podsjeća se, ne zna tačan broj vojnika sa mentalnim problemima, a ta organizacija trenutno zbrinjava oko osam hiljada vojnika, koji su se borili u Iraku i Avganistanu.
Zvanična statistika Ministarstva odbrane tvrdi da samo tri od hiljadu vojnika imaju psihičke probleme ali, ukazuje "Borbeni stres", to se odnosi samo na vojnike koji su još uvijek u aktivnoj vojnoj službi.
Glavni problem su ljudi koji zbog ratova napuštaju vojnu službu i onda suočeni sa realnošću tih "nepopularnih ratova" upadaju u psihičke teškoće.
