Opasni lijekovi

Anita Janković-Rečević

Neodgovornost prema sopstvenom zdravlju sve je izraženiji problem savremenog čovjeka.

Briga o egzistenciji, brz tempo života, te svakodnevna izloženost stresu doveli su do toga da ljudi imaju sve manje vremena da se posvete sebi i svom zdravlju. U nedostatku vremena najveći broj njih kod pojave zdravstvenih tegoba za lijekom poseže odlaskom u najbližu apoteku, gdje kupuju sve ono što im farmaceut preporuči.

Koliko smo zavisni od raznoraznih farmaceutskih proizvoda pokazuje podatak Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH prema kojoj građani BiH godišnje na medikamente potroše više od 600 miliona maraka. Bez razmišljanja ostavljamo novac u apotekama, a da ni ne znamo šta se nalazi u tim bočicama za koje najčešće mislimo da znače život i spas od bolesti. Da smo u zabludi, pokazuje najnoviji slučaj povlačenja iz prodaje lijekova za želudac “ranisan”, “ranitidin” i “ranobel”. Nalog za povlačenje spornih medikamenata izdala je Evropska agencija za lijekove (EMA) zbog sumnje da aktivna supstanca “ranitidin” indijskog proizvođača “Saraca Laboratories Ltd” sadrži N-nitrozodimetilamin (NDMA), koji može biti kancerogen.

To što je neki lijek povučen sa tržišta zbog sumnje da može izazvati rak nije ništa novo, jer su se slične stvari dešavale i ranije. Problem je što se ovaj put radi o medikamentu koji koristi veliki broj pacijenata koje muči žgaravica, jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba savremenog doba. Da stvar bude gora, sporni lijekovi su na tržištu prisutni već 40 godina i gotovo da nema domaćinstva koje u kućnoj apoteci nema “ranisan” i “ranitidin”. Njihovoj širokoj primjeni doprinijela je činjenica da se mogu kupiti bez recepta, zbog čega i jesu godinama prvi na listi onih kojima dosadna i neprijatna žgaravica otežava život.

Svi ti ljudi koji su konzumirali “ranisan” i “ranitidin” ovih dana su ogorčeni na farmaceute koji su ih doveli u opasnost. Činjenica da bi mogli oboljeti od raka u svima njima budi strah neslućenih razmjera i potpuno opravdano se pitaju ko će snositi odgovornost ukoliko se ta smrtna bolest “useli” u njihov organizam. Odgovor zasigurno nikada neće dobiti jer je opštepoznato da farmaceutsku industriju najmanje zanima zdravlje ljudi. Njima u prilog ide da je bolesnih što više jer to znači puniju kasu.

Krajnje je vrijeme da se ljudi okrenu zdravom načinu života i tako bar djelimično stanu u kraj farmaceutskim kućama koje zgrću novac na njihovom zdravlju. Naučna istraživanja su pokazala da redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana smanjuju rizik od obolijevanja, a i sama majka priroda nam nudi izobilje prirodnih lijekova uz pomoć kojih, ako ne stoti rođendan, zasigurno možemo doživjeti duboku starost.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana