(Ne)iskorištena šansa

Milijana Latinović

Šansu da vlastite biznis ideje sprovedu u djelo i tako obezbijede sebi i desetinama drugih posao i solidna primanja dobiće više od 102 mladih u Republici Srpskoj čiji su projekti odobreni u okviru drugog kruga projekta “Startap Srpska”.

Kako bi što više mladih dobilo priliku, institucije Srpske su odobrile dodatnih 800.000 maraka za te namjene, pa je budžet za realizaciju programa skočio na 4,4 miliona maraka.

Oni koji su se odvažili da se na ovaj način okušaju u biznisu, priliku za posao prepoznali su u proizvodnim djelatnostima, građevinarstvu, poljoprivredi, programiranju i turizmu, pa se najveći broj aplikacija odnosio upravo na te oblasti.

Međutim, teško je ne zapitati se, zašto je na javni poziv stiglo samo nešto više od 200 aplikacija, ako znamo da se do trenutka raspisivanja javnog poziva na biroima za zapošljavanje nalazilo 32.182 lica starosti do 35 godina. Svi oni imali su šansu da napišu projekat, prijave se i dobiju između 20.000 i 50.000 maraka za realizaciju svoje ideje. Ne samo da bi na taj način sebi obezbijedili posao, već bi bili u mogućnosti da zaposle još najmanje jednu osobu. Da li su mladi u RS neinformisani pa nisu znali za tu mogućnost ili su odavno digli ruke od svega pa ne žele ni pokušati? Sigurno da su mnogi izgubili nadu kada nakon mukotrpnog rada i školovanja nisu uspjeli da se zaposle, pa su umjesto na posao, godinama redovno odlazili u Zavod za zapošljavanje. Mnogi su umjesto godina staža u radnoj knjižici nanizali samo godine provedene na birou. Umjesto da rade u firmama i žive od onoga što stvore sa svojih deset prstiju, i danas od roditelja traže marku za kafu. To jeste žalosno i za to su krivi svi pomalo, od pojedinaca do institucija.

Međutim, sve to ne može i ne smije biti opravdanje da čovjek odustane i da ne želi ni da pokuša. Ako i odustane od drugih, od sebe ne smije. Nezamislivo je da nakon godina provedenih na birou za zapošljavanje mladići i djevojke ni ne pokušaju da objeručke zgrabe priliku koja im se pruža. Zato su krivi samo oni. Kako se ne bi i dalje školovao kadar za biro, a diplome samo skupljale prašinu, neophodno je uskladiti sistem obrazovanja sa potrebama privrede. O tome se godinama samo priča, ali ništa ne radi, zbog čega najviše trpe upravo mladi.

Nezaposleni koji godinama nakon školovanja čame na birou ne treba samo da čekaju da neko drugi potegne veze i zaposli ih (iako je to odavno “recept” za zapošljavanje), već treba da iskoriste svaku priliku koja im se pruža.  Projekat “Startap Srpska” bila je sjajna prilika, šteta što je nije zgrabilo više njih.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana