Ratare muči skupi materijal za jeselju sjetvu

Glas Srpske 15.10.2007 00:00

Poljoprivrednici ukazali na problem skupog sjemenskog i drugog poljoprivrednog materijala, što bi se moglo negativno odraziti na obim i kvalitet sjetve, a time i na prinos

BANjA LUKA - Pod ozimim strnim žitima, čija je sjetva u toku, prema procjenama republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, biće oko 50.000 hektara najplodnijih oranica. Predviđa se da će najveći dio ovih poljoprivrednih površina, oko 35.000 hektara, biti zasijano ozimom pšenicom, a preostalih petnaestak hiljada hektara ječmom i žitaricom tritikale, koja je posljednjih godina sve zastupljenija na oranicama Srpske. Poljoprivredni stručnjaci podsjećaju da je upravo sada optimalni sjetveni rok za pšenicu i dodaju da su i trenutni vremenski i agrološki uslovi veoma povoljni za sjetvu, koja bi mogla da bude završena do kraja ovog mjeseca. Iako je republičko Ministarstvo poljoprivrede za ovogodišnju jesenju sjetvu strnih žita obezbijedilo podsticaj od 150 maraka po hektaru zasijane površine, poljoprivrednici kažu da time nisu riješene njihove brige. Oni su ukazali na problem veoma skupog sjemenskog i drugog poljoprivrednog materijala, što bi, prema njihovom, ali i mišljenju stručnjaka, moglo negativno da se odrazi na obim i kvalitet sjetvenih poslova, a time i na prinos. Poljoprivrednici navode da je cijena kvalitetnog deklarisanog sjemena pšenice gotovo dvostruko viša nego u isto vrijeme prošle godine, a najmanje za oko 30 odsto je poskupjelo i vještačko đubrivo. Cijena sjemenske pšenice, koje na tržištu Republike Srpske trenutno ima u dovoljnim količinama, zavisno od proizvođača, kreće se od 80 feninga do marke za kilogram, a toliko otprilike košta i kilogram kvalitetnog deklarisanog sjemenskog ječma. U prodajnoj mreži širom Srpske ima dovoljno i mineralnog đubriva, koje je, prema saznanju našeg lista, skuplje u prosjeku za oko 150 maraka po toni. Ako se u obzir uzmu i posljedice ljetošnje suše, koja je najviše pogodila kasne usjeve, stručnjaci procjenjuju da će u ovakvoj situaciji veći broj poljoprivrednika više nego lani u sjetvi koristiti vlastito, takozvano sjeme sa tavana. A to, prema njihovim riječima, znači pored ostalog, niži prinos i lošiji kvalitet zrna, nego kada se koristi deklarisano sortno sjeme, kojeg proizvode poznate sjemenarske organizacije i poljoprivredni instituti. M. MILjUŠ SJEME Računa se da je za ovogodišnju jesenju sjetvu u Republici Srpskoj potrebno oko 10.000 tona sjemena strnih žita, od čega najviše pšeničnog. S obzirom na to da je domaća proizvodnja ovog sjemena gotovo simbolična, količine koje nedostaju se moraju nabavljati u inostranstvu, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj, gdje je sjemenarska proizvodnja veoma razvijena. KUKURUZ I SOJA U okviru jesenjih ratarskih poslova u Republici Srpskoj privodi se kraju berba kukuruza na najvećem dijelu od ukupno 145.000 hektara, a u toku je i žetva soje, koja je proteklog proljeća zasijana na oko četiri hiljade hektara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.