Magija opstanka
U BiH, na godišnjem nivou, uđe više od sedam milijardi maraka, odnosno oko 20 miliona maraka dnevno raznih inostranih donacija i novčanih uplata bez kojih bi, kako stvari stoje, BiH teško mogla funkcionisati, jer održavaju kupovnu moć građana i krajnju potrošnju pa samim tim i nivo poreskih prihoda.
Naime, prema posljednjim podacima Centralne banke, u BiH je samo tokom prošle godine na račune građana koji su penziju zaradili radeći u inostranstvu uplaćeno oko 1,24 milijarde maraka. Ako ovome dodamo da svake godine, u prosjeku, u BiH zvanično preko banaka uđe i oko četiri milijarde maraka koje ljudi iz inostranstva šalju svojim porodicama, te pretpostavimo da još bar dvije milijarde ovog novca uđe raznim crnim kanalima, jer veoma mnogo ljudi ide na tromjesečni rad u neku od evropskih zemalja, dolazimo do pomenute brojke od sedam milijardi.
Samo doznake iz inostranstva, zvanične, čine čak deset odsto BDP. Dodamo li ovome i inostrane penzije i novac koji zarade sezonci, može se doći do zaključka da je svaka peta potrošena marka kod nas u stvari zarađena u inostranstvu.
Kako ističu ekonomisti, ovaj novac predstavlja dobar amortizer loše ekonomske situacije, bez kog bi bilo gotovo nemoguće obezbijediti finansijsku stabilnost sistema. Zbog toga se, vjerovatno, političari i ne brinu mnogo zbog odlaska ljudi na rad u inostranstvo, jer to iz njihovog ugla gledano osigurava da “sistem funkcioniše”.
Da bez ovog novca većina porodica u BiH ne bi mogla funkcionisati može se zaključiti i iz podataka o potrošačkoj korpi koja je, recimo, za februar iznosila za naše uslove nevjerovatnih 2.400 maraka. Magija opstanka ovdašnjih ljudi upravo se ogleda u tome što ogroman novac dolazi iz inostranstva, ali i činjenice da nam je u DNK ugrađen jedan hromosom prilagođavanja.
Ali pitanje je koliko sve ovo, dugoročno gledajući, može biti i održivo. Inflacija je značajno povećala troškove života. Iako ona zvanično iznosi oko 14 odsto, osnovne životne namirnice su poskupjele za 50, pa čak i 100 odsto. Prema nekim procjenama, osnovni troškovi života jedne prosječne četvoročlane porodice su u posljednjih 12 mjeseci porasli za 400 maraka. Na kraju ćemo doći u poziciju da nam ni novac iz inostranstva neće moći pomoći.
Da stvari ne idu u dobrom smjeru govore i podaci da su mikrokreditne organizacije u prethodnom periodu povećale stopu odobrenih potrošačkih kredita, s kojima građani pokušavaju zakrpiti rupe u kućnim budžetima, ne shvatajući da na ovaj način u stvari ulaze u još veću finansijsku dubiozu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
