Liječenje zdravstva

Dragana Orlović

Plate zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj od 1. oktobra biće povećane, i to onima koji rade sa srednjom stručnom spremom za 50 do 60 maraka, a ljekarima u zavisnosti od koeficijenta i uslova rada, za oko 200 KM.

Do toga je doveo dogovor predstavnika sindikata i Vlade Republike Srpske, tačnije, cijena rada u zdravstvu podignuta je sa 135 na 145 maraka, što je, kako tvrde obje strane, tek prvi korak u poboljšanju statusa zaposlenih u ovoj oblasti. Međutim, koliko će najavljeno povećanje plata medicinskim radnicima moći usporiti već hronični odlazak ljekara, medicinskih sestara i tehničara, zasad nije moguće precizirati.

Današnja djeca koja upisuju medicinu poslije školovanja idu automatski u Njemačku, koja sada uz diplomu fakulteta sve više traži samo kurs jezika, ili studiraju jer imaju mogućnost da se kasnije bave privatnom praksom. Medicinari odlaze u inostranstvo, kako kažu, zbog sticanja socijalnog statusa, generalno, boljih uslova rada.

Uz sve to, u našim zdravstvenim ustanovama prisutan je i prirodni odliv ljekara, koji je nastao onog trenutka kada je dosta ljudi otišlo u penziju, pa se ta radna mjesta ne mogu tako lako popuniti. Reflektuje se sve ozbiljniji problem, koji iziskuje plansko i dugoročno rješenje - reformu. Reforma zdravstvenog sistema je upravo nešto što uskoro i očekuje RS i cijelu BiH, jer je sadašnji zdravstveni sektor, prema ocjeni Svjetske banke, izuzetno skup i trošimo veći procenat budžeta na zdravstvo, nego većina drugih zemalja u Evropi, a istovremeno imamo dosta lošije usluge.

U uslovima sve većeg priliva bolesnika, s obzirom na starosnu strukturu stanovništva, posao se raspoređuje na preostale, sve malobrojnije i amortizovane kadrove. U nedostatku iskusnih ljekara složene poslove prihvataju mladi, nedovoljno edukovani i neiskusni, a posljedica je opadanje kvaliteta pruženih usluga.

Nedostatak određenih profila kao što su kardiolozi, rendgenolozi, ortopedi u javnim zdravstvenim ustanovama mnoge pacijente direktno šalje u čekaonice privatnih klinika, čije im ljubazno osoblje sa osmijehom uzima i posljednju čuvanu marku za “ne daj Bože”. Tako da se dugoročnija rješenja ne mogu očekivati bez reforme cijelog zdravstvenog sistema, ma koliko pozitivna bila vijest da su povećane plate radnicima u zdravstvu, te sindikalna obećanja da će se boriti za njihov bolji status.+++

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana