Jesmo li svi mete?
Na meti hakera prošle sedmice našla se jedna Banjalučanka kojoj je u sekundi srušen profil na društvenoj mreži “Instagram”, ali i onemogućena komunikacija na viberu kao i pristup kontaktima.
Sajber stručnjaci tim potezom napravili su joj pravi pakao, jer ta žena viber u velikoj mjeri koristi za poslovne aktivnosti, komunikaciju sa klijentima i radnim kolegama. Da stvar bude gore sajber kriminalci su sa njenog viber naloga slali poruke drugim korisnicima kojima su potom rušili mreže, pretvarajući ih u nove žrtve.
Išlo je do te mjere da su hakeri, prijateljima Banjalučanke, koji su joj tokom sajber napada slali poruke, odgovarali na njih u njeno ime.
Ovaj slučaj tjera nas da se zapitamo da li je iko od nas i u koliko mjeri siguran u virtuelnom prostoru? Laički posmatrano, stiče se utisak da od vještina sajber kriminalaca niko nije pošteđen i da je pitanje samo ko će postati meta.
Na internetu je u svakom trenutku prisutno više stotina miliona korisnika iz cijeloga svijeta, a među tim velikim brojem ljudi masa je zlonamjernih. Prevaranti na internetu postali su posebna struka koja na najrazličitije načine nastoji da prevari ljude da bi sebi obezbijedila određenu materijalnu korist.
Taj posao u velikoj mjeri kriminalcima omogućava činjenica da internet nije kontrolisan medij, niko ih ko nazire, tako da su male šanse da budu otkriveni. Korisnici interneta prepušteni su sami sebi, ličnim procjenama i iskustvu, zbog čega se oni lakovjerniji i pohlepniji često nađu u rukama prevaranata koji su vrlo vješti u komunikaciji pa očas posla izmanipulišu osobu koju obilježe kao plijen.
Ono što dodatno zabrinjava su tvrdnje stručnjaka da hakeri prije nego što izvrše napad na društvene profile određene osobe prvo prikupe niz informacija o tom pojedincu, prije svega ima li dovoljno novca da plati otkup svojih ličnih podataka.
U prikupljanju tih informacija u velikoj mjeri pomažu im sami korisnici društvenih mreža koji u najvećoj mjeri ne vode računa kakve informacije plasiraju u sajber svijet. Ne razmišljajući da bi neko te podatke mogao da zloupotrijebi, ljudi danas na “Instagramu”, “Fejsbuku”, “Tik toku” objavljuju gdje ljetuju, zimuju, kako im je namješten stan, šta jedu, gdje se opuštaju, u koju školu im dijete ide i slično. Sve te informacije, za hakere, ali i druge korisnike koji imaju loše namjere, kao što su na primjer pedofili, podaci su servirani na tacni.
Zbog svega toga oprezno i umjereno doziranje sadržaja na internetu treba biti osnovni postulat svim korisnicima. Jer jednako kao što nepoznatom čovjeku na ulici ne bismo dali svoje lične podatke, isto to ne treba da radimo u sajber svijetu. U suprotnom rizikujemo brojne probleme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
