Danas i ovdje: Evropski put

Glas Srpske

Piše Branko DOKIĆ

DEFINITIVNO je jasno da je prije nekoliko godina zamišljeni koncept reforme policije u BiH propao. Navikli da budemo kažnjavani, novinari se utrkuju pitajući visokog predstavnika koga će i kako kazniti. Izgleda da je to i najvažnije. Naravno da za to nisu krivi novinari. Oni samo rade svoj posao i utrkuju se ko će prvi doći do informacije. Krivi su, svakako oni BiH političari koji nisu u stanju da ostvare svoje ekstremne ciljeve dogovorom sa političkim partnerima iz drugih stranaka, pa zaštitu traže od visokog predstavnika. Ta navika traje već gotovo deset godina. Ali kako dalje, pitanje je sada? Apsurdno bi bilo da visoki predstavnik potegne za bonskim ovlašćenjima i nametne sporazum policijskoj reformi. On takvo pravo nema ni po Bonskoj deklaraciji. Lajčakov protokol, naime, podrazumijeva promjenu Ustava BiH i ustava entiteta, zbog čega i nije bio prihvatljiv za Republiku Srpsku. Visoki predstavnik nema pravo da mijenja Ustav, tako da takva odluka ne bi mogla da bude obavezujuća. Bilo bi kontraproduktivno potezati za bilo kakvim kaznenim mjerama prema bilo kome. To bi još više radikalizovalo i ovako radikalne političke stavove i moglo bi da blokira ostale političke dogovore. Može se očekivati da će Evropska komisija reagovati po evropskim standardima. Evropska unija promoviše jedinstvo svojih članica obezbjeđujući da su sve donesene odluke u skladu sa interesima svih njenih građana. Evropsko vijeće je u decembru 2001. godine osnovalo Konvenciju za pripremu nacrta Ustava EU. Predsjedavajući konvencije je bio bivši predsjednik Francuske Valeri Žiskar. Konvencija je konsenzusom usvojila Nacrt ustavnog sporazuma u junu 2003. godine, koji je i formalno potpisan u Rimu 29. oktobra 2004. godine. I pored toga što je većina država članica ratifikovala ovaj sporazum, glasači su, na referendumima u Francuskoj i Holandiji sredinom 2005. godine, odbili da ga usvoje. Odmah poslije toga, poštujući volju građana, Evropsko vijeće je objavilo tzv. period preispitivanja Ustavnog sporazuma. Proces evropskih integracija time nije zaustavljen. Drugi karakterističan primjer je Norveška. U januaru 1972. godine u Briselu su ratifikovani ugovori o prijemu Danske, Irske, Velike Britanije i Norveške u Evropsku zajednicu. Kao što je poznato, Norveška ni dan-danas nije članica EU, jer je većina njenih građana na referendumu glasala protiv članstva. Ako Evropska komisija cijeni racionalnim da se organizuje, na primjer, referendum u Srpskoj o promjeni njenog Ustava pa da policije Republike Srpske ne bude institucija Srpske sigurno je da bi više od 90 odsto njenih građana odbilo takvu promjenu. I njihova volja bi se morala poštovati. Evropski put podrazumijeva primjenu evropskih standarda koji jednako važe za sve. To bi u ovoj situaciji značilo da će Evropska komisija objaviti period preispitivanja tzv. Evropskih principa reforme policije u BiH. U tom periodu bi trebalo nastaviti pregovore pa i parafirati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Time bi Brisel poslao jasnu poruku svim građanima BiH da im na evropskom putu stoje pojedini političari koji su ih obmanjivali obećavajući im ono što nije moguće. Samo u BiH postoje snage koje bi reformom mijenjale Ustav. Mi znamo da ćemo na putu u Evropsku uniju morati i ustave prilagođavati. Ali ćemo znati da su te promjene neophodne zbog ispunjavanja tačno definisanog evropskog standarda. Tri evropska principa nisu evropski standard, jasno je svakom dobronamjernom. OHR se oglasio najavom da će dići ruke od reforme policije. To će biti dobar potez. Jer je to zaista stvar domaćih političara. Bilo bi principijelno da paralelno s tim, OHR svojim autoritetom posreduje kod Evropske komisije da reformu policije izbaci iz uslova za potpisivanje Sporazuma, na isti način kako je OHR autoritetom svojih pojedinaca ugurao reformu kao uslov. Iznenađuju, međutim, obrazloženja povodom navedene najave OHR-a. Oni smatraju da su najodgovorniji za neuspjeh pregovora oni koji su odbili prvi princip, koji se odnosi na zakonodavstvo. "Političari iz Republike Srpske nisu prihvatili prvi princip, onaj za koji su 2005. godine rekli da se slažu. Zakon na nivou države mora regulisati sve policijske strukture u BiH", ističe se u saopštenju OHR-a. A zna se da je upravo Republika Srpska napravila nacrt Zakona o policijskim strukturama u BiH koji je već u skupštinskoj proceduri. Jedan sam od dvojice onih koji su taj nacrt predali u ruke zamjeniku visokog predstavnika i objasnili mu njegov sadržaj. Rečeno nam je da ćemo sljedeće sedmice dobiti njihov komentar. Prošlo je i nekoliko sedmica, a komentara nema. Tim nacrtom je regulisano, između ostalog, i postojanje policije Republike Srpske kao institucije Srpske. Ako u OHR-u smatraju da se državnim zakonom regulišu samo državne institucije podsjetiću ih na drugačiju praksu. Zakonom o komunikacijama BiH, koji je nametnuo gospodin Petrič, telekom operateri su u potpunom vlasništvu entiteta. Zakonom o javnom radiotelevizijskom sistemu uspostaljeni su državni i entitetski javni servisi. Sve je to i OHR-u poznato. A poznato mu je, takođe, i to da sve dok je u OHR-u zamišljena reforma policije uslov za potpisivanje Sporazuma, na evropskom putu BiH stajaće, jedan bivši njegov prvi čovjek.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana