Šanse i izazovi RS na putu ka informacionom društvu

Glas Srpske 13.10.2007 00:00

Savremene informacione tehnologije doprinose povećanju stope rasta bruto nacionalnog proizvoda za 25 odsto i povećanju produktivnosti ekonomije za približno 40 odsto, naglasio Željko Jungić

Savremene informacione i komunikacione tehnologije temelj su razvoja globalne ekonomije. Intenzivna upotreba računara, Interneta, mobilnih telefona... izazvala je drastične promjene u svim oblastima života, posebno u brzini i efikasnosti poslovanja. Da li su Republika Srpska i BiH spremne za "digitalnu revoluciju" 21. vijeka? Koliko su nosioci vlasti u BiH svjesni važnosti informaciono-komunikacionih tehnologija za privredni napredak, da li su nadležne institucije i domaća privreda spremni da uđu u utakmicu sa daleko razvijenijim "digitalnim" svijetom, a građani da promijene svoje stavove i radne navike... samo su neka od pitanja na koja smo pokušali da pronađemo odgovore. Informaciono društvo, tvrde stručnjaci, utemeljeno je na širokoj upotrebi digitalnih tehnologija. To je svijet znanja i informacija, u kome je sve novo i drugačije. Privreda funkcioniše na nov način i nudi drugačije proizvode i usluge, promjene na tržištu su drastične, stanovništvo ima nove potrebe, stiče nove navike i gradi novi sistem vrijednosti, država dobija nove uloge. Digitalne tehnologije su široko zastupljene u industriji, zdravstvu, obrazovanju, državnoj i lokalnoj upravi... Najvažnija osobina informacionog društva je, smatraju stručnjaci, umnožavanje mjesta proizvodnje, informacija i znanja. Sa Internet tehnologijama došlo je do umrežavanja tehnologije i informacija širom svijeta. Međutim, razvijene zemlje su u tom procesu daleko odmakle od zemalja jugoistočne Evrope, koje ulaze u, bar za njih, neizvjestan digitalni poredak. Predavač na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci i predstavnik BiH u Radnoj grupi za širokopojasni pristup Internetu u zemljama jugoistočne Evrope (bSEE) docent dr Željko Jungić ocijenio je da savremene informacione tehnologije doprinose povećanju stope rasta bruto nacionalnog proizvoda za 25 odsto i povećanju produktivnosti ekonomije za približno 40 odsto. - Zemlje koje zanemare ovu činjenicu, i ne posvete punu pažnju razvoju i ulaganju u informaciono-komunikacioni sektor, ne unaprijede elektronsko upravljanje i ne obezbijede građanima i privredi infrastrukturu za uvođenje elektronskih servisa, biće osuđene da se nađu sa druge, nimalo prijatne strane takozvanog "digitalnog jaza" i još više će zaostajati u razvoju - upozorio je Jungić. Nažalost, dodao je on, većina lidera u BiH, posvećena dnevno-političkim aktivnostima, ne pridaje značaja činjenici da će život u ovoj deceniji, a pogotovo iza nje, počivati na informacionim tehnologijama i elektronskim servisima. Čak i u oblasti poljoprivrede, rekao je Jungić, neće se moći bez toga, a da ne govorimo o drugim privrednim granama. U svijetu je, naglasio je on, dobro poznata i opšteprihvaćena činjenica da su informaciono-komunikacione tehnologije, i na njima bazirani elektronski servisi, pokretači razvoja privrede. Evropska unija je svoje opredjeljenje za stvaranje jedinstvenog i uvezanog informaciono-komunikacionog prostora i ubrzanje razvoja ove oblasti izrazila kroz dokumente "eEurope 2005", zatim "eEurope 2010", odnosno "i2010". - Evropska unija kroz inicijativu "eSEE" nastoji pomoći zemljama jugoistočne Evrope da unaprijede info-komunukacioni sektor u svojim državama, kako bi se one lakše uvezale u evropsku i svjetsku mrežu širokopojasnih elektronskih servisa - rekao je Jungić. BiH se, dodao je on, prema globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija za 2005. godinu o spremnosti Vlada za uvođenje "elektronske uprave" nalazila na 84. mjestu ili na polovini svjetske rang-liste, "što govori da postoje šanse za priključenje razvijenom 'digitalnom' svijetu, ali i još veće opasnosti za sunovrat i mjesto među nerazvijenima". Predstojeća regionalna konferencija o informacionom društvu koja će biti održana 29. i 30. oktobra ove godine u Sarajevu, smatra Jungić, dobra je prilika da se lideri u BiH i domaća javnost podsjete na važnost razvoja informacionih tehnologija i obaveze koje je BiH preuzela potpisivanjem dokumenta o razvoju informacionog društva u jugoistočnoj Evropi. Prema njegovim riječima, pored nedostatka novca, glavna prepreka ubrzanju procesa razvoja informacionih i komunikacionih tehnologija u zemljama jugoistočne Evrope leži u nedostatku kompetencija ili znanja u domenu sprovođenja elektronskog upravljanja među liderima na različitim nivoima vlasti. - Očigledan je problem nedostatka obuke i obrazovanja u ovoj oblasti i mehanizama za prenos znanja na regionalnom nivou. Zato je neophodno posvetiti posebnu pažnju jačanju individualnih sposobnosti i institucionalnih kapaciteta, te povećanju broja "e - lidera" koji su svjesni značaja razvoja informaciono-komunikacionog sektora - naveo je Jungić. On je ukazao na nužnost uvođenja "elektronske Vlade" ili "e-Uprave" koja podrazumijeva korišćenje informacionih tehnologija i servisa od strane državnih i lokalnih uprava u odnosima sa građanima, privredom i drugim vladinim sektorima. - "Elektronska uprava" se može primijeniti u domenu izvršne i zakonodavne vlasti, pravosuđa i svih vidova administracije s ciljem poboljšanja interne efikasnosti i efektivnosti, pružanja javnih servisa ili procesa razvoja takozvane demokratske uprave - napomenuo je Jungić. Najvažnije, opšteprihvaćene koristi od "elektronske Vlade", dodao je, uključuju povećanu efikasnost administracije na različitim nivoima, povećano povjerenje građana i bolji pristup javnim servisima. - Mnogobrojna istraživanja i studije sprovedeni u razvijenim zemljama svijeta, nedvosmisleno su potvrdili da razvoj i sprovođenje "e - Uprave" i drugih elektronskih servisa u domenu javnih nabavki, carine, sistema za prikupljanje poreza i praćenje troškova finansiranih iz budžeta vlada imaju direktan uticaj na ekonomski, društveni i politički razvoj, uključujući zaštitu životne sredine, obrazovanja, zdravstva, kulture, zaštite interesa potrošača... - rekao je Jungić. Međutim, uvođenje "e - Uprave" i drugih elektronskih servisa, tvrdi Jungić, poput bilo čega što je novo i što iz korijena mijenja ustaljeni tradicionalni način ponašanja i poslovanja, praćeno je nizom problema. - Pored novčanih i tehnoloških problema, prepreke u vezi sa uvođenjem "elektronske uprave" pojavljuju se kada na red dođu pitanja u vezi sa upravljanjem, određivanjem prioriteta i integracijom državnih i lokalnih elektronskih servisa. Isto tako, važno je i pitanje izgradnje standardne i svima pristupačne širokopojasne telekomunikacione infrastrukture i uloge koju u tome imaju nadležna ministarstva, regulatorna tijela, dominantni telekomunikacioni operateri i domaća info-komunikaciona industrija - rekao je Jungić. Ipak, zaključio je predstavnik BiH u Radnoj grupi za širokopojasni pristup Internetu dr Željko Jungić, čini se da je najvažniji problem i ključ za uspjeh pridobijanje nosioca odluka i vlasti za pokretanje inicijativa, posvećenje adekvatne pažnje i obezbjeđenje neophodnih sredstava za razvoj informaciono- komunikacionog sektora i uvođenje "elektronske uprave". Miroslav FILIPOVIĆ INICIJATIVA U novembru 1999. Evropska komisija je započela inicijativu "eEurope 2005" koja podrazumijeva da svaki građanin, svaka škola, svako preduzeće, svaki organ vlasti dobiju pristup novim informacionim i komunikacionim tehnologijama i nauči da ih korisno upotrijebi. Vlade evropskih zemalja treba da obezbijede da prednosti Interneta koriste svi građani, naročito oni sa posebnim potrebama, a ne samo privilegovani. Novo društvo znanja mora da bude društvo u kome učestvuju svi. INTERNET Procjenjuje se da danas u Evropi ima oko 150 miliona korisnika Interneta. U svijetu je u 2005. godini po Internetu "surfovalo" oko 550 miliona ljudi. - Pristup novim multimedijalnim sadržajima, baziranim na Internet tehnologijama postaje dostupan sve većem broju ljudi, uvođenjem različitih pristupa tehnologija i korisničkih terminala, pri čemu ovaj pristup informacijama iz dana u dan raste neslućenim brzinama - rekao je predstavnik BiH u Radnoj grupi za širokopojasni pristup Internetu dr Željko Jungić. DRUŠTVENO RASLOJAVANjE - Veoma važno pitanje jeste i problem takozvanog "digitalnog" raslojavanja ili efekata nekorišćenja ili nemogućnosti pristupa elektronskim servisima određenih kategorija stanovništva iz seoskih područja, starijih građana, osoba sa invaliditetom... i njihovog zaostajanja u ekonomskom razvoju i učešću u socijalnim i kulturnim aktivnostima, odnosno pravljenja još dubljeg jaza između bogatih i siromašnih slojeva društva - upozorio je Željko Jungić. SRBIJA Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije, u ovoj državi u prva tri mjeseca ove godine 2,3 miliona lica koristilo je računar, od čega milion i po svakog ili skoro svakog dana. U istom periodu, mobilni telefon je koristilo 4,4 miliona stanovnika. Internet je koristilo 1,7 miliona stanovnika. Svaki dan Internet je koristilo 850 hiljada lica. U Srbiji gotovo 97 odsto preduzeća koristi računare u svom poslovanju. Preko 135 hiljada lica kupovalo je i poručivalo robu ili usluge putem Interneta. Digitalizacija ubija humanost Profesor filozofije na banjolučkom Filozofskom fakultetu dr Miroslav Drinić smatra da društvo i pojedinac moraju biti zreli u sebi da bi prihvatili činjenicu tehničkog realiteta. - Herbert Markuze je još tokom šezdesetih godina prošlog vijeka u okviru kritičke teorije društva tvrdio da ono što je prvo u zapadnom svijetu, a mislio je na savremenu tehniku, može biti pogubno za "zemlje trećeg svijeta", jer, pored ekonomske zaostalosti, nivo svijesti građana tih zemalja nije kadar da prihvati tehnološke inovatarije i ono što sa sobom nosi informatički poredak i informatičko društvo - naglasio je Drinić. Nema nikakve sumnje, dodao je Drinić, da savremene informacione i komunikacione tehnologije olakšavaju komunikaciju među ljudima, poništavaju daljinu, omogućuju efektivno i efikasno poslovanje, ali, kako je rekao, "u suštinskom smislu digitalne tehnologije ubijaju bliskost i humanost među ljudima". - Da bi ušao u informatički poredak moraš se udaljiti od onog ljudskog, moraš prihvatiti njegova pravila kroz razne šifre i kodove, jer u svijetu kablova nema mjesta emocijama - rekao je Drinić. Mobilnost je, dodao je Drinić, osnovna karakteristika građanskog društva, a to i jeste suština informatičkih tehnologija. - Digitalne tehnologije sve čine mobilnim. Kategorije vremena i prostora se potpuno poništavaju. Zahvaljujući informacionim tehnologijama čovjek je svagdje i nigdje, a to Srbima ne odgovara, jer mi smo narod koji voli ognjište, tradiciju i običaje, a informacione tehnologije to potpuno narušavaju. Mladi će se nekako snaći, ali stariji to ne mogu da prihvate - pojasnio je Drinić. Informatički poredak, ocijenio je on, udara u temelje tradicionalnog, u službi je brisanja i ličnog i nacionalnog identiteta. Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci je upozorio na mogućnost totalnog nadziranja pojedinca i društva uz pomoć digitalnih tehnologija, manipulacije i zloupotrebe. - Činjenica da neko posjeduje veći nivo znanja u oblasti informacionih tehnologija od drugih govori da on posjeduje moć, a onaj ko ima informacije gospodari svijetom - istakao je banjolučki filozof dr Miroslav Drinić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.