Čuvanje budućnosti

Anita Janković-Rečević

Ilegalna sječa i krađa šume jedno je od najčešćih krivičnih djela u Republici Srpskoj i BiH, zemlji u kojoj se šumarstvo smatra jednom od najunosnijih privrednih grana.

Iako se pod šumama u BiH nalazi oko 50 odsto ukupne površine zemlje, neplanska sječa i nezaustavljive šumokradice potpuno su im izmijenile izgled, pa tako polako, ali sigurno, ostajemo bez tog prirodnog bogatstva.

Godinama se šteta od krađe šume i ilegalan izvoz trupaca u Srpskoj mjere milionima maraka u budžetima, međutim ekološka šteta je daleko veća i poraznija jer novim stablima treba nekoliko decenija da izrastu.

U posljednje četiri godine Srpska je preduzela niz mjera da zaustavi bespravnu sječu. Vlada RS je 2015. godine usvojila akcioni plan na osnovu kojeg se vrši kontrola prometa šumskih drvnih sortimenata. U kontrolama učestvuju šumarska inspekcija, javno preduzeće i pripadnici MUP-a RS, a kontrolišu promet drvnih sortimenata, pilanska postrojenja i bespravnu sječu. Međutim, sve to nije zaustavilo lopove koji i dalje iz državnih šuma odnose veliki novac. 

Tim tvrdnjama u prilog idu zvanični podaci preduzeća “Šume RS”, prema kojima je za šest mjeseci ove godine šteta u šumskim gazdinstvima premašila 800.000 marka. Šumokradice su bespravno posjekle i otuđile 5.048 kubika. Pošlo im je za rukom da neopaženo posjeku i dodatnih 786 kubika, ali na put su im stali policija i lugari pa te drvne sortimente nisu uspjeli da otuđe.

Da je krađa šumskih sortimenata česta pokazuju i policijski izvještaji prema kojima su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS u prvom polugodištu ove godine evidentirali 96 krivičnih djela u toj oblasti, što je za 21 krivično djelo više u odnosu na isti period lani.

Situacija na terenu je takva prije svega jer je šumski biznis veoma unosan posao s obzirom na to da se ne ulaže gotovo ništa, a zarada je više nego dobra. Jedan od razloga zašto se krađama teško staje u kraj je i taj što, bar ako je suditi prema kuloarskim pričama, u toj branši ima mnogo podmićivanja, počevši od onih najnižih čuvara, preko inženjera, pa sve do onih na najvišim funkcijama.  

Od izgleda šuma u velikoj mjeri zavisi i kvalitet životne sredine. Osim što su pluća planete, ljudima koriste za rekreaciju, turizam, a imaju i veliku ulogu. Zato, ako želimo sačuvati šumu, neophodno je da što hitnije sastavimo tim od nepodmitljivih inspektora, policajaca i lugara koji će imati hrabrosti da se suprotstave mafijaškim i lopovskim pritiscima. Čuvanjem šuma čuvamo budućnost!

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana