"Žilavku", kao najpopularniju autohtonu sortu u BiH nekada su pili Habzburzi na bečkom dvoru, a sada će, nakon obnavljanja "Carskih vinograda" na Ušću, imati priliku da piju svi ljubitelji ove božanske kapljice, istakao Radovan Vukoje
"ŽILAVKA višestruko plaća pažnju, koju joj čovjek ulazuje. Kad pije ovo dragocjeno vino tvrdog, suvog, a blagoslovenog kraja, čovjek kao da pije smijeh i pjesmu, i poslije treće čaše samo smijehom i pjesmom pozdravlja svet oko sebe"...
Pjesmama o vinu, u izvođenju Okteta hercegovačke Gračanice sa Crkvine i čitanjem ovog i drugih fragmenata o vinu zvanom "Žilavka" našeg nobelovca Iva Andrića, početkom oktobra, na Ušću u Lastvi, desetak kilometara od Trebinja, održana je svečanost povodom početka berbe takozvanih "carskih vinograda", sa kojih je u vrijeme Austrougarske, svaka proizvedena kap išla pravo na bečki dvor, a prije četiri godine vinograde obnavlja Vinarija "Vukoje", najtrofejnija u regionu.
Ni poneka jesenja kap kiše nije spriječila predstavnike Vlade, opštine, privrednike i novinare da se okupe na plantažama između Sušice i Trebišnjice kako bi svečano obilježili početak berbe grožđa. Na tom mjestu porodica Vukoje posadila je 10 hiljada čokota vinove loze "carskih vinograda".
Podsjećajući da je ovaj projekat najznačajniji projekat Vinarije "Vukoje", direktor Vinarije Radovan Vukoje rekao je da je "Žilavka" najpopularnija autohtona sorta u BiH, pa je svaka proizvedena boca u vrijeme Austrougarske išla pravo na bečki dvor.
- Ono što su nekada bili u prilici da piju Habzburzi, mnoge vojvode, princeze i prinčevi, krunisane glave, sada će, nakon obnavljanja ovih vinograda, piti svi istinski ljubitelji božanske kapljice - istakao je Vukoje.
On je podsjetio da su posebno priznanje kvalitetu vina podruma Vukoje već odali francuski enolozi, koji su "žilavku Vukoje" uvrstili na svjetsku vinsku kartu u Bordou, kao jedino vino iz BiH.
Ističući da je zadovoljstvo biti dio ove uspješne poslovne priče, načelnik trebinjske opštine Dobroslav Ćuk je na svečanosti naglasio da jug Hercegovine, sada ima Vinarija "Vukoje" i Vinariju manastira Tvrdoš, te još nekoliko dobrih proizvođača vina, ali da ima kapaciteta za 50 vinarija na ovom području.
- Nedavno su četiri značajna turistička priznanja stigla u Trebinje, što govori o opravdanosti naše oslonjenosti na turizam i proizvodnju zdrave hrane u budućem razvoju - naglasio je Ćuk.
Ni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Republike Srpske Radivoje Bratić nije krio oduševljenje ovim projektom i početkom berbe i obećao je pomoć i podršku Vlade i ministarstva ovakvim i sličnim projektima.
- Trebinje se već sada po Vinariji "Vukoje" prepoznaje i ovaj primjer treba da slijede i drugi domaćini i privrednici, a nama ovakvi poduhvati pomažu da definišemo strategiju razvoja regiona i Republike na zdrav i ekonomski održiv način - podvukao je ministar Bratić.
Svečanost početka berbe grožđa protekla je u degustaciji pića ovog poznatog proizvođača, koji se, kako je to rekao njegov osnivač Zoran Vukoje, oslanja na moderne tehnologije, kontrolisane procese fermentacije, ali i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovima "Barik" bačvama.
Milivoje BEŠTIĆ
Fotografije Predrag MUCOVIĆ
BRISEL I MILANO
Među brojnim priznanjima Vinariji "Vukoje", prošle godine je na Svjetskom salonu vina u Briselu, podrum "Vukoje" dobio zlatnu medalju za prezentaciju i kvalitet proizvoda, a njegov osnivač i vlasnik Obren-Zoran Vukoje odlikovan je Ordenom za inovacije i stvaralaštvo.
Istovremeno, krajem 2006. godine u Milanu ova vinarija ulazi u rang 30 najboljih vinarija u Evropi, a sva tri vina - "žilavka", "šardone" i "vranac" ocijenjena su u rangu zlatnih medalja.
NOVINARI I VINO
Početak berbe u "Carskim vinogradima" okupio je i brojne novinare iz redakcija od Trebinja do Sarajeva, Banje Luke i Beograda.
- Dok ne stigne "žilavka" od ove godine, dobar je i "šardone"- rekao je Radivoje Gutić iz "Večernjih novosti", dok su Gorana Đurković i Vedran Mihojević glasali za "zlatnu lozu hercegovačku". Samo je novinar RT RS-a Nataša Miljanović-Zubac izabrala je "Vukoje biter"- eliksir života, koji se spravlja od 60 trava sa hercegovačkog krša.
Jedini medijski poslenik koji je preskočio kapljicu bio je Neđo Marić iz "Glasa Trebinja", koji je slikao svaki grozd na plantažama iz svih uglova, ali i lijepe domaćice u hercegovačkim nošnjama...
