Književna tribina o srpskom jeziku u republičkoj bibli
Glas Srpske
Književna tribina o srpskom jeziku u republičkoj bibli
Srpskom jeziku pripada sav štokavski dijalekat, hrvatski jezik je kajkavski i čakavski dijalekat, i ne postoji nijedan drugi jezik na području BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, podvukao Petar Milosavljević
BANjA LUKA - Književna tribina "Putevi srbistike" održana je preksinoć u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. Gotovo dva sata o korijenima srpskog jezika govorio je profesor filoloških nauka Petar Milosavljević iz Novog Sada. On je pitanja i probleme identiteta srpskog jezika i srpske književnosti detaljno objasnio u novoobjavljenim knjigama "Ideje jugoslovenstva i srpska misao" i "Srpsko pitanje i srbistika" u izdanju IK "Logos" iz Valjeva koje je, takođe, preksinoć predstavio u Banjoj Luci.
Ove knjige govore i o srpskim pismima, kao odnosu filologije i politikologije, kao i o srpskoj etničkoj i vjerskoj posebnosti.
- Srpskom jeziku pripada sav štokavski dijalekat, hrvatski jezik je kajkavski i čakavski dijalekat, i ne postoji nijedan drugi jezik na području BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Pisma srpskog jezika su ćirilica i latinica, a srpskom jeziku pripada ijekavica i ekavica - podvukao je Milosavljević.
Hrvati su, prema njegovim riječima, prihvatili da govore srpskim jezikom kada su prihvatili da govore štokavski dijalekat, ijekavskog izgovora.
On je podsjetio da je prvi to učinio Ljudevit Gaj, 1835. godine, pa se decenijama vodila diskusija, jer su se mnogi Hrvati bojali da prihvatanje srpskog vodi ka dekroatizaciji hrvatskog.
Milosavljević je istakao da je osnova svih hrvatskih pravopisa, "Hrvatski pravopis" Ivana Broza, s kraja 19 vijeka.
- U predgovoru te knjige piše "na korpusu djela Vuka Stefanovića Karadžića i Đure Daničića, po glavnim pravilima za ijekavsko narječje...." Dakle, sve je srpsko samo je ime pravopisa hrvatsko - podsjetio je Milosavljević.
On je podsjetio da je Ivan Broz umro mlad i nije završio rječnik hrvatskog jezika. Njegov ujak kajkavac Franjo Iveković dovršio je rječnik 1901. godine.
Milosavljević je istakao da je taj rječnik obiman, dobar, ali pravljen na korpusu djela Vuka Karadžića.
- To se u svijetu nigdje ne radi. Oni su "proturili" glas da su hrvatski vukovci, jer su poštovali Vukove misli i ideje, a filolozi ih nisu zaustavljali, jer su imali nekakav interes, ili su se plašili - istakao je Milosavljević.
On je rekao i da je Iveković na pitanja zašto je taj rječnik hrvatski, odgovarao da je to zato što su ga pravili Hrvati.
- Da su ga pravili Srbi bio bi srpski - bio je Ivekovićev odgovor.
Milosavljević je podsjetio i na događaje iz 1945. godine, kada je u Maticu Srpsku upisano 4.000 novih članova, pored postojećih 2.000 članova, a radi smjene rukovodstva.
- Novu vlast slušalo je novo rukovodstvo Matice Srpske i napravilo novosadski dogovor, ediciju srpske književnosti u 100 knjiga u kojoj postoje stara i nova književnost, dubrovačke književnosti nema, a narodna se prikazuje kao srpsko-hrvatska književnost - podsjetio je Milosavljević.
On je rekao da je izučavanjem istorije srpske književnosti prije Drugog svjetskog rata jasno da naša književnost ima četiri dijela, i to narodnu književnost, staru književnost, srednju književnost, tj. dubrovačku i novu književnost.
- Sve što važi za Evropu, treba da važi i za nas. Nema naroda u Evropi koji se dijeli po vjeri - istakao je Milosavljević i dodao da evropska pravila idu Srbima u korist.
On je naveo primjer da Nijemaca ima tri vjere, ali jezik kojim govore zove se njemački, tako Poljaka ima dvije vere i govore poljski jezik.
- Vuk je govorio da Srba ima tri zakona, a svi su govorili srpski jezik, i danas svi na ovom području govore istim jezikom i razumiju se, ali ga nazivaju po svojoj vjeri - istakao je Milosavljević. On je rekao da se za srpski jezik bori samo naučnim argumentima, a drži evropskih pravila.
O životnom djelu Petra Milosavljevića govorio je preksinoć viši asistent sa Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Duško Pevulja.
B. VELENDEČIĆ
PODSTANARI
- Posmatrajući srpski jezik kao zgradu, mi Srbi možemo slobodno reći da smo bili vlasnici zgrade, a danas smo podstanari u toj istoj zgradi - rekao je direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske Ranko Risojević.
On je dodao da je ovakvo haotično stanje povod za književne večeri i razgovore o srpskom jeziku. Najavio je da će uskoro biti organizovano književno veče na kojem će govoriti prof dr Miloš Kovačević.
