Odgovor Igoru Kalabuhovu

Johan Satler, Kristin Tudik

Diplomate su naviknute na djelovanje unutar okvira nijansi i pažljivo biranog jezika. Zbog toga smo često predmet kritika, ali je to i dalje nužnost u našem radu. Od nas se traži da nemamo političke preference i da pokušamo razumjeti i uvažiti sva viđenja. Malo gdje je to od takve važnosti kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.

 Međutim, kada je riječ o nedavnim istupima Ruske Federacije i njenog predstavnika u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova, došlo je vrijeme da se otvoreno govori. Nepravedni agresorski rat Rusije na Ukrajinu ne samo da potkopava evropsku sigurnosnu strukturu, već je i u suprotnosti s temeljnim principima međunarodnog prava, uključujući Povelju UN. Nekoliko dana nakon invazije na Ukrajinu, članice Generalne skupštine UN su ogromnom većinom glasale za osudu postupaka Rusije. Za zemlju koja se opravdano ponosi svojim doprinosom oslobađanju Evrope od zla nacizma tokom Drugog svjetskog rata, čini se da današnja Rusija zaboravlja da je Nirnberški proces definisao zavjeru i vođenje agresije kao “najteži međunarodni zločin”. Vodeći agresorski rat protiv Ukrajine i provodeći ono što prema svim dokazima ukazuje na ratne zločine, Rusija je na pogrešnoj strani istorije. Nema te propagande koja to može prikriti.

Nedavno je ambasador Kalabuhov napisao osvrt za “Glas Srpske” u kojem je od zemalja zapadnog Balkana tražio da “pažljivo razmisle” o članstvu u EU, optužujući EU za “moralnu i institucionalnu degradaciju”, kao i za “neoimperijalistički kurs”. Odbacujemo ove optužbe i prikrivene prijetnje. EU je unija zajedničkih temeljnih vrijednosti koje su demokratski i samostalno odlučile da zajednički jačaju kroz blisku međusobnu saradnju.

Države članice se ne moraju uvijek nužno slagati. Na kraju krajeva, moto Unije je “Ujedinjeni u različitosti”. Međutim, činjenica da se naših 27 država članica jednoglasno usaglasilo s uvođenjem pet sveobuhvatnih paketa sankcija Rusiji, kao jasan signal da ova nezakonita agresija dolazi sa značajnim posljedicama. Činjenica da je tako brzo donesena odluka o ovim sankcijama i pomoći Ukrajini, uključujući i vojnu pomoć, takođe je znak da je EU naučila lekcije iz grešaka iz prošlosti, uključujući i one u Bosni i Hercegovini devedesetih. 

Ukrajina je demokratski odabrala težnje ka evropskoj budućnosti. Godine 2019., 73 odsto ukrajinskih birača izabralo je Volodimira Zelenskog, čovjeka koji je u svojoj glumačkoj karijeri pretežno koristio ruski jezik prije nego je ušao u politiku i Jevrejina koji je izgubio članove porodice u Holokaustu, čiji se djed borio da oslobodi Evropu od nacizma. To je čovjek za kojeg Rusija tvrdi da tlači one koji govore ruski i čiju zemlju treba denacificirati. Cinična je i sramotna propagandna kampanja koju Rusija koristi protiv suverene nacije u prilog agresorskom ratu. To nije neoimperijalizam, već istinski imperijalizam najtradicionalnijeg tipa.

Zemlje zapadnog Balkana imaju jasan izbor. Pridružiti se Uniji vrijednosti u kojoj se poštuje i štiti različitost ili se svrstavati sa svjetskim autokratijama. EU je izgrađena oko zaštite vjerskih, kulturnih prava i identiteta pojedinca. Prihvatiti evropski identitet ne znači zamijeniti postojeće identitete, već ih nadopunjavati. Nikoga se ne prisiljava na pridruživanje EU. Izbor je isključivo na ovom regionu i vlastima koje biraju. Imajući u vidu da istraživanja javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini redovno pokazuju da više od tri četvrtine stanovništva zagovara ulazak u EU, stav javnosti po ovom pitanju je jasan.

Danas će u Bosnu i Hercegovinu doputovati predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel. On je još jedan u nizu najviših zvaničnika EU koji će je posjetiti s namjerom da pronađe načine da javnu podršku za EU pretvori u konkretan napredak po ključnim reformama, nužnim za buduće članstvo ove zemlje.

Reforme su neophodne za ekonomsko i političko učešće svake zemlje u Uniji. Budući da su mir, stabilnost i prosperitet širom evropskog kontinenta temeljni principi EU, nastavićemo da podržavamo ove reforme i region iz pozicije najvećeg investitora, partnera i donatora.

Reforme koje čine dio procesa pristupanja EU će dokazano unaprijediti kvalitet života ljudi na zapadnom Balkanu, kako se to već prethodno desilo u svim zemljama koje su pristupile EU. Domaći lideri trebaju da iskažu hrabrost da pretoče težnje svojih građana u konkretna djela.

I da se nikada ne zaboravi - kada su u pitanju istorija i vrijednosti, jasno je ko je na pravoj, a ko na pogrešnoj strani istorije.

 

Pišu: Johan Satler, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH i Kristin Tudik, ambasadorka Francuske u BiH

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

POGLEDI Bez trećeg
POGLEDI Bez trećeg
Pričao mi jedan čo'jek
Pričao mi jedan čo'jek
Rezervat
Rezervat
Lov na vještice
Lov na vještice
POGLEDI Prebrojavanje
POGLEDI Prebrojavanje
Borba dobra protiv zla
Borba dobra protiv zla
IDE GAS Heroj ulice
IDE GAS Heroj ulice
Rat još nije završen
Rat još nije završen
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana