Korijeni genocida (1)

Glas Srpske
Korijeni genocida (1)

Genocid nad Srbima ne bi se mogao tako surovo ostvariti 1941. 1945. da nije duboko pripreman iz istorije, na idejama etničkog čišćenja bliskim ustaštvu, podržavanom od Svete stolice - odlučujuće i u određivanju granica NDH do Drine

Dr Milorad EKMEČIĆ TRGOVINA MRTVIM DUŠAMA Korijeni istorije genocida 1941-1945. godine su u dubokoj prošlosti vezani za one motive koji su konstituisali modernu hrvatsku naciju, kaže poznati istoričar dr Milorad Ekmečić u svom predgovoru Zborniku radova o Jasenovcu, objavljenom povodom nedavno održane Međunarodne konferencije u Banjoj Luci Dva priloga o genocidu, objavljena u Zborniku radova sa Četvrte Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane 30. i 31. maja ove godine u Banjoj Luci, sadržaj su novog feljtona "Glasa Srpske". Prvi je Predgovor, pod tim naslovom, dr Milorada Ekmečića, o istorijskim korijenima genocida 1941 - 1945, nad Srbima, Jevrejima i Romima, duboko usađenim u prošlost iz koje su ponikli, razvijali se i jačali. Jugoslavija je nakon 1945. bila jedina država u svijetu čija vlada nije prebrojala svoje mrtve. Zbog kulturne i nacionalne politike, vođene u toj zemlji, srpska nauka nije mogla dati konačan odgovor na istoriju genocida, osuđena na trajan napor koji se ne sme smatrati završenim, nego kao uvek napor koji je u toku", kaže poznati istoričar. Da je suočavanje sa istorijom nužnost, neizbježna za naciju odlučnu da stvori uslove kako se zlo nikada više ne bi ponovilo, pokazali su Nijemci poslije sloma nacizma, o čemu govori drugi prilog Balkanska verzija 'laži o Aušvicu' autora Vladimira Umeljića, koji se osvrće na vrijeme NDH, ulogu Vatikana, minimiziranje žrtava Jasenovca, skorašnje hrvatske prilike... Čitanjem ovih priloga otvara nam se još jasnije jedan prostor iz prošlosti iz koga su se ispilile fašistoidne ideje, objeručke prihvaćene u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, čijim znamenjem se i danas povremeno s ponosom oglašavaju njene pristalice, koristeći za to estradne i druge oblike masovnog okupljanja mladih. M. M. Srpska nauka je posle Drugog svetskog rata bila prikraćena da do kraja istraži istorijske korenove genocida koji je izvršen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom. Jugoslavija je nakon 1945. bila jedina država na svetu čija vlada nije prebrojala svoje mrtve. Improvizovalo se sa uspostavljanjem ustanova za ispitivanje broja mrtvih; grobovi i jame (foibe) na kraškom području nisu otvoreni, sve do rasula države 1991. To je ostavljalo vidljive tragove na sve pokušaje da naučnici umisle naknadno i sami da rekonstruišu istoriju genocida i njegove stvarne posledice. U isto vreme, u kulturi je počela najpre prikrivena, a zatim sve otvorenija gogoljevska trgovina mrtvim dušama. Uporedo sa revizionističkom istoriografijom u zapadnom svetu da se umanji značaj holokausta i broj jevrejskih žrtava svede na neku meru koju bi potomstvo lako prihvatilo kao propratnu pojavu svakog rata, a ne samo moderne ideologije fašizma, u jugoslovenskoj kulturi su impulsi revizionističke nauke sa Zapada počeli dobijati smisao zastrašujućih političkih poruka. Sumiranje ovih napora je izvršio nekada zvanični istoričar gerilskog rata i general Franjo Tuđman knjigom "Bespuća povijesne zbiljnosti" 1989. Knjiga nije usamljen balkanski proizvod napora kultura država koje su doživljavale istorijsku krizu rasula svoje ideologije i celog ekonomskog sistema. U nevidljivom stroju iza njene pozadine stoje dugački redovi evropskog katoličkog klerikalizma. Tuđmanova statistika pokazuje da je u logoru Jasenovac stradao deset puta manji broj žrtava nego je 1946. zvanična komisija hrvatske vlade 15. novembra 1945. napravila svoju i objavila godinu dana kasnije pod naslovom "Zločini u logoru Jasenovac". Predsednik te komisije je bio dr Venceslav Celigoj, a sekretar dr Ante Štokić. Komisija je zaključila da se egzaktan broj žrtava nikada neće ustanoviti, s obzirom na to da su tragovi uništavani i ubijeni delimično bacani u reku Savu da ih odnese. Broj od 500-600.000 je minimum koji se merodavnim naučnim ispitivanjima dokazuje. Ni jugoslovenska vlada, niti vlade republika u kojima je genocid izvršen nisu ovaj zadatak dovele do kraja. Kasnije betoniranje otvara jame (foibe) u kraškom području, a naročito izbegavanje ranijih sloboda da se istražuje odgovornost Rimske kurije, naročito nakon državne posete predsednika Tita Vatikanu 1971, proizveli su u celoj kulturi onu plimu koja je završila sa sintezom generala Tuđmana. Ovakva pozadina stanja u srpskoj nauci je ostavljala trag i na celu kulturu i nacionalnu politiku. Posledica je da se nijedan naučni skup, bez obzira na to koliko će velikih svetskih autoriteta okupiti, ne može smatrati naučnim poprištem koje će dati konačne odgovore na istoriju genocida 1941-1945. Cela srpska nauka je osuđena da bude trajan napor koji se ne sme smatrati završenim, nego kao uvek napor u toku. Korenovi istorije genocida 1941-1945. su u dubokoj prošlosti i vezani su za one motive koji su konstituisali modernu hrvatsku naciju. Ona je izrastala u procepu sukoba interesa velikih evropskih sila u okviru "Istočnog pitanja", posebno od početka vremena rasula Osmanlijskog carstva od 1683. U svim mirovnim ugovorima Habzburškog carstva sa Osmanlijskim carstvom, od Karlovačkog mira 1699. do Berlinskog kongresa 1878, postoji pravilo da se muslimanska i jevrejska manjina na području koje je zauzeto od Turaka ne toleriše. Gvozdeni zakon prisiljavanja muslimanskog stanovništva na seljenje iz zauzetog prostora bio je na snazi sve dok interesi Habzburškog carstva iza 1878. nisu dobili novi smisao. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Klisurine iz pakla
Klisurine iz pakla
Ozdravljenje društva
Ozdravljenje društva
Kenan, SAD i NATO
Kenan, SAD i NATO
Kineski planovi
Kineski planovi
Dobri smo mi kakvih ima
Dobri smo mi kakvih ima
EU i/ili BRIKS
EU i/ili BRIKS
Prošli su aprili
Prošli su aprili
Ahilove pete NATO saveza
Ahilove pete NATO saveza
Terorizam
Terorizam
Litijum
Litijum
Strateško planiranje
Strateško planiranje
SAD i NATO
SAD i NATO
Godine čekanja
Godine čekanja
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana