Deponije ugrožavaju rijeke na tromeđi Srbije, Crne Go

Glas Srpske 24.10.2007 00:00

Rukovodilac u preuzeću "HE na Drini" Mirko Ostojić tvrdi da su skoro sve gradske deponije locirane duž obala rijeke Drine i njenih pritoka, što je u današnje vrijeme neshvatljivo. Otpadom zagađene i pritoke Drine, posebno Lim i Ćehotina

"EJ, ljudi voda nešto nosi", ova rečenica mađarskog pisca Lajoša Zilahija posljednjih godina dobija sve više na aktuelnosti. Vijekovima je Drina nosila otpad ljudske savjesti ali u vrijeme čipova, mobilnih telefona i ostalih čuda tehnike ova zelenooka bistra ljepotica nosi sve ono što ljudima ne treba i čega žele da se otarase bacajući ga sa obale u rijeku. Otpadom su zagađene i pritoke Drine, posebno Lim i Ćehotina. Rukovodilac sektora za investicije i razvoj u preuzeću "HE na Drini" Mirko Ostojić tvrdi da su skoro sve gradske deponije locirane duž obala rijeka Drine i njenih pritoka, što je u današnje vrijeme neshvatljivo. - Te deponije, prema našim procjenama, sadrže oko 40 odsto plastike, isto toliko drveta a ostatak čine predmeti od gume, laka ambalaža, metal i organske materije - istakao je Ostojić. Tako Ćehotinu još uvijek zagađuje jalovina rudnika Šuplja stijena kod Pljevalja a Taru deponija jalovine iz rudnika olova i cinka "Breskovo" koja se nalazi u samom gradu Mojkovcu u Crnoj Gori. Posljednjih dvadesetak godina prestale su sa radom velike firme koje su bili potencijalni zagađivači vodotoka kao "Maglić" u Foči, "Azot" i "Pobjeda" u Goraždu, "Varda" i "Terpentin" u Višegradu , zatim FAP u Priboju ii "Kotroman" u Mokroj Gori. Prema Ostojićevim riječima, trenutno je Drina najviše ugrožena gradskim i divljim deponijama koje su uglavnom locirane na njenim obalama. - Tako tone i tone smeća dospijevaju i u akumulaciju hidroelektrane "Višegrad", gdje je voda mirna i gdje prave ruglo na površini ove prelijepe rijeke - dodao je Ostojić. On je precizirao da je višegradska hidroelektrana da bi bar nekako zaštitila od plutajućeg otpada svoju akumulaciju u avgustu ove godine u Setihovu, na rijeci Limu, izgradila plutajuću lančanicu gdje se on sakuplja i odvozi na registrovanu deponiju. Najviše plutajućeg otpada ipak se nalazi u akumulaciji hidroelektrane "Bajina Bašta" koja nema tehničke mogućnosti da ga ispusti dalje u vodu, što ometa turističke planove Višegrada i plovidbu prilijepim kanjonom Drine. Uviđajući alarmantnost ovog stanja ministarstva za ekologiju i životnu sredinu Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Crne Gore nedavno su formirala "Drinsku komisiju" čiji je zadatak da istinski zaštiti Zeleniku, kako joj je nekad bilo ime, od plutajućeg otpada i deponija na njenim zelenim obalama. Krajnje je vrijeme za ekološki "SOS" kako bi se spasili Drina, Lim, Ćehotina... Tekst i fotografije Radoje TASIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.