Prevare na internetu uzimaju sve više maha: Video-pozive s nesuđenim partnerkama skupo platili

Nebojša Tomašević
Prevare na internetu uzimaju sve više maha: Video-pozive s nesuđenim partnerkama skupo platili

BANjALUKA - Bez interneta danas gotovo da ne možemo i on je postao nezaobilazan u svakodnevnom životu, ali na ovoj svjetskoj mreži vrebaju brojne opasnosti i vješti prevaranti skriveni iza tastature, koji su od pohlepnih građana željnih brze zarade u posljednje vrijeme uzeli više stotina hiljada maraka.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u prvih sedam mjeseci a ove godine zabilježeno je 26, a lani 33 internet prevare. Pojasnili da su najčešće prevare putem nuđenja i prikazivanja konačnih rezultata sportskih događaja, zahtjeva za slanje SMS dopuna za mobilne telefone te prilikom prodaje robe na internetu.

- Zabilježen je i slučaj prevare u vidu kreiranja lažnog profila, gdje se lažnim prikazivanjem činjenica od jednog lica tražilo da uplati određenu novčanu sumu za bliskog rođaka. Otkriveni su i slučajevi neovlašćenog pristupa računarskim bazama pravnih lica, krađe ličnih podataka, fotografija i njihova zloupotreba, ali i preuzimanja tuđih profila na društvenim mrežama - rekli su u MUP-u RS.

Prema njihovim podacima najviše prevara odnosi se na nuđenje lažnih rezultata konačnih ishoda sportskih događaja. Ove godine otkriven je slučaj u kojem su prevaranti uzeli oko 380.000 KM od građana koji su “navalili” na rezultate navodno namještenih utakmica. Oni su otkriveni u policijskim akcijama “Dojave” i “Vektor”, a način djelovanja prevaranata je bio da putem društvenih mreža, ali i aplikacija za dopisivanje nude “sigurne” rezultate utakmica u zamjenu za određenu novčanu nadoknadu. Akcijom “Vektor” koja sprovedena krajem marta obuhvaćeno je 26 osoba, a njih 10 je uhapšeno zbog sumnje da su varali građane na naštimanim fudbalskim utakmicama. Istragom je utvrđeno da su osumnjičeni imali razne načine iznude novca, a svaki od njih je zaradio u prosjeku više od 30.000 KM. Radili su po principu da, kada neko uplati određenu sumu, ucjenjuju ga da treba još da uplati, ukoliko želi konačan rezultat. Onda bi rekli da to nije dovoljno, da se pojavilo nešto novo i da moraju dati još novca i tako su “muzli” stotine ljudi.

Nije rijedak slučaj bio i da ljudi željni ljubavi preko mreže nasjednu na prevare koje su skupo plaćali kako ih ne bi odvele na “stub srama”. Najčešće prevara počinje bezazlenim dopisivanjem s nekom djevojkom, koja zatim traži od budućeg “dragog” da se skine te da ga snima, a kada dobije snimke, slijedi ucjena. Tako je u februaru prošle godine otkriven slučaj da je državljanka Obale Slonovače Valeri Gomez (35) osumnjičena da je putem društvene mreže “Fejsbuk” ucjenjivala muškarca s područja Doboja prijeteći mu da će objaviti video-snimak na kojem je nag ako ne isplati određeni iznos novca. Kao bi spasio ugled i čast, platio joj je prvo 100, a zatim još i 600 evra da ne objavi snimak, da bi na kraju sve prijavio policiji, kada je ona tražila još novca. Skoro identičan slučaj zabilježen je i početkom ove godine, kada se još jedna državljanka Obale Slonovače poslužila istom matricom. Ona se žrtvi iz BiH predstavila kao osoba koja je živjela u Francuskoj te od njega zahtijevala da “odbaci” sa sebe odjeću. Kada je to uradio, prevarantkinja je prekinula video-poziv te mu poslala poruku da traži 1.000 KM ili će objaviti snimak. Osim ovih, zabilježene su i prevare lažnog predstavljanja i nuđenja izmišljenih poslova. Tako je početkom prošle godine uhapšen prevarant koji je putem interneta i “Fejsbuka”, predstavljajući se kao službenik Nove banke i Adiko banke iz Banjaluke, prevario stotine ljudi širom svijeta za desetine hiljada maraka, nudeći im izmišljene bankarske poslove. On je od naivnih ljudi uzeo oko 20.000 KM za navodno sređivanje posla od kojeg nije bilo ništa. Internet prevaranti svoje žrtve varaju i tako što ukradu identitet njihovih prijatelja na “Fejsbuku” pa u njihovo ime traže da im bude dopunjen račun. Ovi prevaranti su od 2019. do 2020. od više ljudi na taj način uzeli blizu 50.000 KM.

Zaštita

Stručnjaci upozoravaju da je prilikom korišćenja interneta, takozvanog “surfovanja”, neophodan stalan oprez.

- Treba obratiti pažnju na podatke koji se traže prilikom internet trgovine, da li su im svi podaci koje traže neophodni, izabrati “jake” šifre za profile na stranicama za kupovinu, uspostaviti zaštitu u vidu antivirus programa na telefonu, odnosno računaru sa kojeg vršite kupovinu - rekli su u MUP-u RS.

Istakli su da prilikom “surfovanja” na internetu, a radi veće zaštite, treba koristiti SSL sisteme koji automatski prebacuju na tzv. “sigurne, kriptovane stranice”, koje možete prepoznati po dodatku slova “s” na URL adresi (“https”).

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana