OPREZ: Stiže nam azijski stršljen!

BANjALUKA - Pčelari u Srpskoj još nisu sabrali ni sve gubitke zbog masovnog uginuća pčela u proteklom periodu, a već im stiže nova opasnost, odnosno azijski stršljen koji u roju za tili čas može da uništi jedno društvo, a da stvar bude gora, kažu stručnjaci, zasad ne postoje mehanizmi odbrane od ove pošasti.

Azijski stršljen, koji se širi zapadnom Evropom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, poznat je po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, a omiljeni plijen su mu pčele, čiji nestanak može imati katastrofalne posljedice po ostatak živog svijeta.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković kazao je za "Glas" da je azijski stršljen samo jedan u moru problema sa kojima se trenutno suočavaju poljoprivrednici koji se bave uzgojem pčela. 

- Azijski stršljen svakako predstavlja opasnost za populacije oprašivača, posebno pčele, ali mislim da ćemo se sa njim lakše boriti nego sa krpeljima, koji prenose virus koji ubija pčele. To sve zajedno usložnjava bavljenje pčelarstvom i donosi nove izazove sa kojima se mi već ionako suočavamo - kazao je Marković.

Dodao je da će zbog svega toga umnogome morati unaprijediti položaj pčelara i u raspodjeli državnog novca kako bi pčelarstvo učinili interesantnijim, jer je ova grana iz godine u godinu sve manje profitabilna. 

- Prinosi se svake godine smanjuju, dok se rizici povećavaju. Plašim se da će znatan broj pčelara zbog svega toga odustati od ovog posla, koji iziskuje mnogo fizičkog rada - rekao je Marković ističući da pčelari po košnici sada imaju tri puta manje podsticaje nego što ih imaju farmeri po kozi ili ovci. 

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Goran Mirjanić, koji se godinama bavi pčelarstvom, kaže da ova grana poljoprivrede nikad nije bila u lošijoj situaciji. 

- Samo nam je u svemu ovome još falio azijski stršljen koji je, prema mojim saznanjima, sada na granici između Austrije i Mađarke. Procjena je da će oni na naše prostore doći kroz dvije do tri godine. Interesantno je da naša rasa pčela nije razvila model borbe protiv tog stršljena kao što su to učinile azijske vrste pčela, koje namame tu štetočinu u košnice i onda ga prigriju na 44 stepena Celzijusa i uguše - kazao je Mirjanić.

Dodao je da će domaći pčelari dolaskom azijskog stršljena sigurno imati dodatne gubitke dok se evolucijski kroz nekoliko godina ne počne stvarati otpor.

- Njihovim dolaskom nam sljeduju sigurno još veći gubici nego što ih sada imamo, jer se u međuvremenu, nažalost, ne može ništa napraviti, niti strategija borbe protiv azijskog stršljena - rekao je Mirjanić istakavši da veterinarska struka kaže da se borba protiv njih razvija na osnovu žarišta.

Načelnik Odjeljenja za stočarsku proizvodnju u resornom ministarstvu Milan Puzigaća rekao je da ostaju na liniji podrške sektoru pčelarstva te da su i ove godine formirali komisiju koja će se baviti uzgojno-selekcijskim radom u pčelarstvu, odnosno proizvodnjom pčelinjih matica. 

- Gledaćemo da premija za pčelare u idućoj godini bude uvećana bar za 30 odsto - kazao je Puzigaća. 

EDUKACIJA

Goran Mirjanić kaže da se uzgojem pčela u Srpskoj najviše bavi starija populacija, koja stalno pravi otpor prilikom primjene novih znanja u praksi. 

- Kad na tržištu izađe neko novo sredstvo za borbu protiv štetočina i bolesti pčela, naši pčelari odmah pružaju otpor. Svi će naći neku manjkavost, nekome će sredstvo biti skupo, drugi će sumnjati u efikasnost i slično. Osim toga, imamo situaciju da i dalje veliki broj njih ne mijenja matice, jer pčelarstvo shvataju kao jednu staromodnu oblast, kojom su se bavili i njihovi preci - kazao je Mirjanić dodajući da bez edukacije nema ni napretka.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.