Zajedničkom jezičkom politikom do veće upotrebe ćirilice u javnom prostoru
ISTOČNA ILIDžA - Zajednička jezička politika Srbije i Republike Srpske više je nego potrebna jer je upotreba ćirilice svedena na minimum u javnom prostoru u kojem dominira latinica, rečeno je večeras na okruglom stolu “Status srpskog jezika i pisma” održanom u Istočnoj Ilidži.
O statusu srpskog jezika i pisma govorili su profesori sa Katedre za srbistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milanka Babić i Saša Knežević.
Babićeva je novinarima rekla da se srpski jezik i ćirilica nalaze u stanju zapuštenosti, posebno naglašavajući jezičku kulturu.
“Stanje jezičke kulture je na niskim granama, a što je najgore mi više nemamo bilo kakav odnos koji bi se smatrao odnosom poštovanja i uvažavanja našeg jezika i kulture. Jezik se sveo na puku komunikacionu alatku”, upozorila je Babićeva.
Prema njenim riječima, svi koji javno nastupaju i oblikuju javno mnjenje trebalo bi da sa žarom i ljubavlju njeguju sopstvenu kulturu i jezik, kako bi ga što više usavršavali i razvijali jer jezik prati društvene promjene i društvo.
Babićeva je ukazala i na potrebu dorade, prilagođavanja i uprošćavanja aktuelnog Pravopisa srpskog jezika, uz koji je, kako je navela, užasno teško lektorisati i biti pismen.
“Sada se radi na doradi Pravopisa i otklanjanju brojnih nedostataka i greška, kao i njegovom svođenju na jednostavniju varijantu koja će biti prihvatljiva i jasna svakom korisniku, bez obzira u kojoj obrazovnoj oblasti se školovao”, naglasila je Babićeva.
Ona je rekla da su ovakvi okrugli stolovi mali pokušaj podizanja svijesti o jeziku i jezičkoj kulturi.
Babićeva je podsjetila da se jezički stručnjaci u Srbiji i Republici Srpskoj dugo zalažu za jedinstvenu jezičku politiku i zakon o zaštiti ćirilice, s obzirom da je više nego jasno da je njena upotreba svedena na minimum u našem javnom prostoru u kojem dominira latinica.
“Zakonom o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma se ne želi protjerati latinica, kako se to pogrešno tumači. U privatnom životu svako može da koristi koje god hoće pismo, ali u službenom smislu i sistemskoj upotrebi taj zakon preporučuje, mada striktno ne naređuje, osim u saobraćaju institucijama države i lokalne uprave, upotrebu ćirilice kao primarnog pisma”, pojasnila je Babićeva.
Ona dodaje da je taj zakon u Republici Srpskoj pretrpio određene izmjene jer je morao biti prilagođen ustavima BiH, ali i Srpske u kojem piše da su u službenoj upotrebi jezici sva tri naroda i dva pisma.
“Mi kao lingvisti smo očekivali i nastojali da se upotreba ćirilice nametne zakonom, ne samo u službenoj, već i u javnoj upotrebi. Zalagali smo se za obavezu da reklame na firmama prvo budu napisane ćirilicom, a ispod bi mogla biti i latinica, kao i obavezu da mediji, bar oni koji se finansiraju državnim novcem, imaju obaveznu upotrebu ćirilice. Međutim, zakonodavac je bio mnogo oprezniji, pa je samo dao preporuku da se mimo službene upotrebe koristi ćirilica”, navela je Babićeva.
Knežević smatra da je situacija alarmantna čim postoji potreba da se jezik i pismo zakonski zaštite.
“Normalno je da jedan narod ima svoj jezik, da ga čuva i da je svjestan toga, a posebno narodi koji imaju sopstveno pismo, kao što Srbi imaju srpsku ćirilicu. Mi smo i jedno i drugo uspjeli da na nama znan način zaturimo. Često optužujemo druge da su nam nešto ukrali, ali ovdje je u pitanju naš nemar prema srpskom jeziku i ćirilici”, istakao je Knežević.
On smatra da je novi zakon o zaštiti jezika i pisma prilika da se uvede obaveza ispravnog pisanja svih dokumenata na srpskom jeziku, što nije moguće uraditi bez lektora.
“Niko drugi ne može to raditi i kada bi smo uspjeli da zakonskim rješenjima nametnemo obavezu zapošljavanja lektora u javne institucije, ali i medije, ne samo da bi smo zaposlili sve srbiste, već bi se odmah pojavila potreba za drugima. Problem se može veoma lako riješiti zakonskim rješenjima koja propisuju da se srpski jezik i ćirilica moraju koristiti ispravno”, rekao je Knežević.
On je naveo da će za početak pokušati da, kroz projekte zapošljavanja pripravnika u lokalnim zajednicama, bar jedan od primljenih pripravnika bude profesor srpskoj jezika i književnosti, te da se evaluacijom kroz dvije godine vidi kako će to uticati na pismenost u tim institucijama.
Okrugli sto organizovao je Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža u saradnji sa Katedrom za srbistiku Filozofskog fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
