Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta RS, za “Glas Srpske”: Ukus povrća gubi trku sa profitom

Rekao je ovo u intervju za “Glas Srpske” direktor Poljoprivrednog instituta RS - Banjaluka Vojislav Trkulja, ističući da je očigledan primjer za to paradajz koji građani kupuju u supermarketima.

- Stare sorte domaćeg paradajza, poput novosadskog jabučara i volovskog srca, koje imaju onaj divni, dobro poznati ukus i miris, danas se sve manje uzgajaju, jer imaju niz negativnih osobina, poput niskih prinosa, neujednačenih i često deformisanih i mekanih plodova sklonih pucanju, zbog čega kupci moraju da odbace znatan dio takvih plodova. To savremeni potrošači koji paradajz kupuju u supermarketima ne preferiraju - rekao je Trkulja.

GLAS: Kakav paradajz se danas traži?

TRKULjA: Kupci žele plodove ujednačenog oblika i veličine, intenzivne crvene boje, koje mogu dugo čuvati. Sa druge strane, proizvođači, osim tih osobina koje zahtijevaju kupci, očekuju da paradajz koji gaje ima i izuzetno visoke prinose da bi ostvarili što veći profit. Nauka je analizirala potrebe i potrošača i proizvođača i kreirala veliki broj novih visokorodnih sorti i hibrida povrća koje ispunjavaju željene osobine, ali nauštrb ukusa. Slična situacija je i sa drugim povrtnim vrstama, poput lubenice i dinje.

GLAS: U posljednje vrijeme sa tržišta su povučene znatne količine voća zbog pesticida. Da li jedemo sve nezdraviju hranu zbog savremenog načina proizvodnje, koja zahtijeva veliku upotrebu hemije?

TRKULjA: Ne, a tome svjedoči niz činjenica. U proteklom periodu uzet je veliki broj uzoraka domaćeg voća i povrća i analize su pokazale da su ispravni. Takođe, značajne količine domaćih poljoprivrednih proizvoda se izvoze u EU, Rusiju i druge zemlje, koje imaju rigorozne kontrole i sve pokazuju da su naši proizvodi zdravstveno bezbjedni. Veoma je važno da inspekcija redovno kontroliše hranu na ostatke pesticida, ali da se to radi i putem planskog godišnjeg monitoringa, da bismo imali puni nadzor nad ostacima pesticida u proizvodima koje konzumiramo.

GLAS: Sa tržišta su nedavno povučene domaće jabuke zbog pozitivnog rezultata na ostatke pesticida, dok su dodatne analize pokazale da to nije tačno. Koliko je značajno da budu rađene superanalize?

TRKULjA: Kod pozitivnih uzoraka neophodno je da budu rađene superanalize i to u referentnim laboratorijama. Očigledan primjer je nedavna situacija sa jabukama proizvedenim u Potkozarju. Propust koji se desio, jer superanalizom nije potvrđen nedozvoljen sadržaj pesticida u tim jabukama, doprinosi unošenju konfuzije, zabrinutosti i nepovjerenja kod potrošača, a može da izazove i veliku ekonomsku štetu i narušavanje ugleda i kredibiliteta domaćih proizvođača jabuka.

GLAS: U kojoj mjeri domaći poljoprivrednici koriste pesticide, da li se pridržavaju pravila struke?

TRKULjA: Na osnovu podataka o uvezenim i potrošenim količinama pesticida može se zaključiti da ih naši proizvođači dosta koriste, ali te količine su znatno manje u odnosu na mnoge evropske zemlje. Domaći poljoprivrednici da bi imali profitabilnu i konkurentu proizvodnju u borbi protiv raznih vrsta štetnih organizama koji napadaju biljke moraju pored mehaničkih, fizičkih, agrotehničkih i bioloških mjera koristiti i hemijske mjere, odnosno pesticide. Svakodnevno nam se za savjet obraća veliki broj proizvođača koji se trude da u potpunosti poštuju naše preporuke.

GLAS: Koliko sve surovije vremenske prilike otežavaju poljoprivrednu proizvodnju?

TRKULjA: Ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo u posljednje vrijeme su veliki izazov za poljoprivredu. U posljednjih osam godina šest je bilo izuzetno nepovoljno i to je izazvalo veliku ekonomsku štetu, koja se ogleda u smanjenoj proizvodnji, višim cijenama voća i povrća za građane, smanjenju ukupnog društvenog bruto proizvoda iz oblasti poljoprivrede, slabljenju ekonomske moći proizvođača, povećanom uvozu i slično. S ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena Vlada RS ulaže znatan novac za navodnjavanje poljoprivrednih površina, postavljanje protivgradnih mreža, finansira protivgradnu odbranu. S ciljem što boljeg prilagođavanja domaćih proizvođača ispituju se i razne druge mjere, kao što su izbor sorti i hibrida koji su tolerantniji na sušu i stres, izmjene rokova sjetve i slično.

Organska proizvodnja

GLAS: Koliko je organska proizvodnja, koja je veoma popularna u svijetu, zastupljena u RS?

TRKULjA: Republika Srpska ima veoma povoljne agroekološke i zemljišne uslove za taj vid proizvodnje, a imamo i proizvođače koji se bave organskom proizvodnjom, ali čini mi se da je njihov broj još nedovoljan. Ova oblast nudi značajne razvojne šanse u budućnosti, a treba raditi i na kreiranju i razvoju domaćeg tržišta za organske proizvode, što je trenutno jedan od ograničavajućih faktora za širenje te proizvodnje na našim prostorima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.