Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS: Pohvale SZO potvrda dobrog rada UKC-a

Danijela Bajić
Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS: Pohvale SZO potvrda dobrog rada UKC-a

Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije su impresionirani rezultatima koje je postigao Univerzitetski klinički centar RS u borbi protiv virusa korona.

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” generalni direktor UKC-a RS Vlado Đajić i dodao da su u delegaciji koja je posjetila najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj bili šef Kancelarije SZO za BiH Viktor Olšavski i šef Misije Evropske kancelarije SZO Fabio Skano sa saradnicima.

- Prilikom sastanka smo im rekli da smo među prvima u regiji, još početkom februara 2020. godine, preduzeli ozbiljne aktivnosti na prevenciji i zaštiti od širenja virusa, te na obezbjeđenju uslova za prihvatanje većeg broja pacijenata. To su bili ključni potezi kojima je spriječeno naglo širenje zaraze - kazao je Đajić.

GLAS: Od delegacije SZO su stigle sve pohvale za organizaciju rada tokom pandemije?

ĐAJIĆ: Naša Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS je jedina organizaciona jedinica na prostoru BiH ovog tipa koja zbrinjava najteže i kritično oboljele nehirurške pacijente, te se izdvaja po savremenom prostoru, najmodernijoj opremi i izuzetno stručnom kadru. Od početka pandemije u ovoj klinici je liječeno 157 kritično oboljelih pacijenata, a od tog broja uspješno je odvojeno od respiratora 75 pacijenata. U ovoj klinici je visok procenat preživljavanja pacijenata odvojenih sa respiratora, od oko 50 odsto, i time su nadmašeni procenti koje ostvaruju veliki svjetski zdravstveni centri. U Klinici za infektivne bolesti od početka pandemije pregledano je više od 7.000 pacijenata, dok je na liječenje primljeno više od 1.355 pacijenata. Kada su čuli ove podatke, predstavnici SZO su nam rekli da nisu baš očekivali ovako dobru organizaciju, tako da su se više nego pozitivno iznenadili, na šta smo izuzetno ponosni, te da su prije dolaska mislili da će nas morati dodatno edukovati, a otišli su sa novim iskustvima.

GLAS: Vaši gosti su radili u Kini u jeku pandemije u toj zemlji. Da li su upoređivali rad na Dalekom istoku i na Balkanu?

ĐAJIĆ: Skano, koji je bio i u Kini dva mjeseca u najvećem talasu epidemije, rekao je da smo se organizovali kao Kinezi. Kancelarija SZO za BiH je početkom pandemije “kovida 19” prepoznala značaj i kapacitet ove zdravstvene ustanove, te projekta koji su UKC i ova klinika razvili sa “Mayo Clinic”, te je isti podržala i implementira na zapadnom Balkanu. Takođe, Skano je rekao da je uloga UKC-a RS u zdravstvenom sistemu Srpske ključna, jer se u našoj ustanovi liječe i drugi pacijenti, a ne samo oni koji su zaraženi virusom korona, te naglasio da ne smije biti popuštanja ni na trenutak, sve dok ne bude dostupna sigurna i djelotvorna vakcina za populaciju. Ono što je veoma važno je da su istraživanja koje je sproveo SZO pokazala da građani Srpske najviše vjeruju informacijama koje dobijaju od zvaničnih institucija, odnosno da vjeruju medicinskom osoblju. Ponosni smo na činjenicu da nam naši građani vjeruju i da su prepoznali naš trud za očuvanje zdravlja stanovnika Srpske.

GLAS: Kako se UKC RS, kao klinički centar u koji dolaze pacijenti iz svih dijelova RS, nosi sa ovom borbom?

ĐAJIĆ: UKC RS je referentna i najveća ustanova pa je, shodno tome, na našu ustanovu i najveći pritisak, odnosno priliv pacijenata. Osim toga, UKC zbrinjava oboljele od “kovida 19” i iz drugih područja RS, a samim tim i obim posla koji obavljaju naši medicinski profesionalci je izuzetno velik. Epidemija dugo traje, tako da se pritisak konstantno povećava. Koliki je teret na UKC-u RS govore podaci. Za ovih šest mjeseci trajanja pandemije, koja maksimalno iscrpljuje medicinski kadar, pregledali smo više od 6.000 kovid suspektnih i kovid pozitivnih pacijenata. Bolnički je liječeno više od 1.100 pacijenata, a od to­g broja više od 50 odsto su pacijenti iz regionalnih bolnica RS. Od ukupnog broja liječenih pacijenata u UKC-u, njih više od 160 zahtijevalo je neki vid respiratorne podrške koja je izuzetno skupa. Na primjer, pružanje respiratorne podrške jednom pacijentu dnevno nas košta više od 2.000 KM. U petak smo imali 40 pacijenata na nekom od vidova respiratorne podrške, i to nisu svi koji su oboljeli od “kovida 19”, što je u konačnici 80.000 KM dnevno ili 2,4 miliona mjesečno. To su ogromna sredstva. Navedeni brojevi idu u prilog činjenici da smo, bez lažne skromnosti, iznijeli najveći teret u borbi protiv pandemije, te da smo na taj način ispunili očekivanje naših građana.

Izazovi

GLAS: Koji su, prema Vašem mišljenju, izazovi koji nam tek predstoje?

ĐAJIĆ: Nas očekuje vrlo izazovan period, približava se jesen, kada će nam se istovremeno ispreplitati sezonski grip sa virusom korona. Napravili smo planove u vezi sa reorganizacijom rada, a uz podršku Vlade RS ćemo ih realizovati u narednom periodu. Takođe, završava se rekonstrukcija Klinike za plućne bolesti, a uskoro počinje rekonstrukcija stare zgrade Hirurgije u centru grada, gdje se spremaju dodatni kapaciteti za povećani priliv pacijenata na jesen. Paralelno iznalazimo načine da edukujemo medicinsko osoblje kako bi se ovom izazovu odgovorilo na najbolji mogući način. Ponovo apelujem na građane da poštuju mjere zaštite, jer je prevencija jedini način da sačuvamo zdravlje, a i zdravstveni sistem i naše medicinske radnike od opterećenja.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana