Veselka Ćejić: Epidemija nije stala na put humanosti

Milijana Latinović
Veselka Ćejić: Epidemija nije stala na put humanosti

Epidemija ipak nije stala na put humanosti u Republici Srpskoj, pa uprkos prvobitnom strahu i mnogim otkazanim akcijama, dobrovoljni davaoci svakodnevno dolaze da daruju krv i tako spase živote onih kojima je dragocijena tečnost prijeko potrebna.

Istakla je to u intervjuu za “Glas Srpske” šef Službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS u Banjaluci Veselka Ćejić, dodavši da su u proljeće mnoge akcije morali otkazati.

- Ljudi su se plašili i to je razumljivo. U martu se organizuju akcije sa srednjoškolcima i njih smo takođe otkazali. Međutim, u posljednje vrijeme, iako epidemija traje, uz poštovanje svih epidemioloških mjera davaoci dolaze svakodnevno i to ohrabruje - rekla je Ćejićeva.

GLAS: Koje mjere ste preduzeli kako bi davaoci krvi bili bezbjedni?

ĆEJIĆ: U svim prostorijama gdje se prikuplja krv poštuje se socijalna distanca između davalaca, akcija se organizuje u manjim grupama od oko deset davalaca. Na ulazu u ustanovu obavezna je dezinfekcija nogu, zatim nošenje zaštitne maske i rukavica, kao i mjerenje tjelesne temperature. Od početka epidemije svi davaoci koji su putovali u inostranstvo krv mogu dati tek 28 dana nakon povratka.

GLAS: Ima li u Zavodu dovoljno zaliha krvi?

ĆEJIĆ: S obzirom na to da je ljetnji period, te da je sezona godišnjih odmora i raspusta zalihe krvi se svuda u svijetu troše i u ovom trenutku možemo reći da smo zadovoljni našim zalihama. Povećan je broj saobraćajnih nesreća, tako da su nam davaoci krvi uvijek potrebni. Pozivamo sve ljude dobre volje koji su zdravi da daruju dragocjenu tečnost.

GLAS: Koja krvna grupa je najpotrebnija?

ĆEJIĆ: U svakom momentu trebalo bi da imamo bar petodnevne zalihe krvi i za sada je u tom pogledu situacija dobra. Krvna grupa A+ je najzastupljenija u populaciji i čini oko 35 odsto, dok najmanju zastupljenost ima AB negativna krvna grupa, oko 1,5 odsto, tako da se i zalihe krvi popunjavaju u skladu sa prisutnošću grupa u populaciji.

GLAS: Zavod je počeo i serološka testiranja. Koliko ste do sada uradili  testova i možete li pojasniti proceduru testiranja?

ĆEJIĆ: Uveli smo uslugu serološkog testiranja na prisustvo antitijela na virus korona. Ovim testovima se utvrđuje prisustvo antitijela na trenutno aktivnu ili preležanu infekciju “kovid 19”. Od početka testiranja u Zavodu je urađeno oko 150 seroloških testova. Procedura testiranja je veoma jednostavna. Uzima se venski uzorak krvi, a potom se radi analiza. Za sada nije neophodno naručivanje, a uzimanje uzoraka je svakim radnim danom od sedam do 15 časova. Rezultati se izdaju isti dan do 19 časova u Zavodu gdje je i uzet uzorak.

GLAS: Da li se testiranja rade samo u Banjaluci ili i u ostalim službama Zavoda u Srpskoj?

ĆEJIĆ: Uzorci se mogu dati i u svim ostalim transfuziološkim službama u Srpskoj, s tim da se uzorak šalje u Banjaluku i u našoj Službi se radi analiza, a rezultati se preuzimaju tamo gdje je dat uzorak.

GLAS: Zabunu među građanima izazvala je informacija o cijeni testa, jer su se spominjala dva iznosa. Koliko košta serološki test?

ĆEJIĆ: Cijena pojedinačnog testa na dokazivanje IgM antitijela iznosi 22,50 KM, a isto toliko košta i dokazivanje IgG antitijela, što znači da je ukupna cijena serološkog testiranja koje obuhvata ta dva testa 45 KM.

Planirane akcije

GLAS: Planirate li uskoro neku veću akciju darivanja krvi?

ĆEJIĆ: Planirana je akcija terenskog prikupljanja krvi u Prnjavoru koju organizuje tamošnji Crveni krst 25. i 26. avgusta i to je jedna od većih i značajnijih akcija u ovom periodu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana