Sutra obilježavanje 78 godina od bitke na Kozari, u nedjelju stradanja Srba u Podrinju

Srna
Sutra obilježavanje 78 godina od bitke na Kozari, u nedjelju stradanja Srba u Podrinju

BANjALUKA - Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova organizuje sutra na Mrakovici obilježavanje 78 godina od bitke na Kozari, a u nedjelju, 5. jula, u Bratuncu obilježavanje stradanja oko 3.500 Srba u Podrinju i Birču, jednog od najvećih stradanja srpskog naroda u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je novinarima u Banjaluci da je bitka na Kozari bila poznata i kao kozaračka epopeja.

“Sigurno bi bilo primjerenije da se zove veliko stradanje srpskog naroda 1942. godine u Drugom svjetskom ratu. To je prostor na kojem je počinjen jedan od najvećih genocida u Drugom svjetskom ratu”, rekao je Milunović, koji je predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.

On je naveo podatke prema kojima je 12. juna 1942. godine zatvoren obruč na Kozari u kojem se našlo oko 3.500 partizana, 500 ranjenika i oko 80.000 civila u zbjegovima, dok je na drugoj strani bilo 15.000 pripadnika njemačkih snaga, te oko 21.000 ustaša i domobrana, dok su mađarske topovnjače sa Save djelovale po dubini teritorije.

“Bila je herojska bitka i obruč je probijen u noći između 3. i 4.jula. Dio civila je uspio da se izvuče, negdje oko 10.000 ljudi, dok su se svi ostali morali povući dublje u Kozaru i neprijateljske jedinice su danima češljale teren i prema njuhovim podacima iz zbjegova u logore je sprovedeno oko 68.000 lica”, naveo je Milunović.

On je dodao da je više od 140 sela potpuno uništeno.

Milunović je istakao da je najveći dio tih civila pobijen u ustaškim logorima smrti, dok su preživjeli oni koji su, kako je rekao, imali sreću da budu odvedeni u radne logore u Njemačku, navodeći i ustaške podatke da od 23.858 djece popisanih u logorima, oko 12.000 njih bilo sa Kozare.

“Nijedna fašistička zemlja, mada su činili strašne zločine nad civilima, nisu imale logore za djecu. To je imala samo NDH”, naglasio je Milunović.

Programom obilježavanja predviđeno je u 10.00 časova služenje parastosa na Spomen krstu, a u 10.45 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen obilježju.

U organizaciji Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova u nedjelju, 5. jula, u Bratuncu će biti obilježeno stradanje oko 3.500 Srba u Podrinju i Birču u proteklom ratu.

Milunović je rekao da je stradanje srpskog naroda na tom području počelo još prije izbijanja oružanih sukoba na područiju BiH, kada je u aprilu 1992. godine u Potočarima iz zasjede ubijeno pet vojnika tadašnje JNA, u Osmačama je nakon toga ubijeno još deset lica, a 8. maja je ubijen Goran Zekić, sudija Osnovnog suda u Srebrenici i narodni poslanik.

“Time je počeo teror Nasera Orića i njegovih hordi nad srskim stanovništvom. Oni su od tada, pa do polovine januara 1993. godine ubili preko 2.000 lica, izvršili su preko 60 napada na srpska sela koja su opljačkali, razorili, uništili i pobili sve živo pred sobom”, podsjetio je Milunović.

On je naveo i zločin na Glođanskom brdu učinjen nad zarobljena 52 borca Vojske Republike Srpske, koji su ubijeni u strašnim mukama.

Milunović je rekao i da je Vojska Republike Srpske tokom 1993. godine izvršila kontraofanzivu u namjeri da se sačuva teritorija i preostalo stanovništvo, porazivši snage Nasera Orića koje su se povukle u Srebrenicu, koju je međunardona zajednica odredila za zaštićenu i demilitarizovanu zonu, a koja je “bila sve samo to ne”.

On je naglasio da su Orićeve snage i nakon proglašenja demilitarizovane zone nastavili sa napadima na srpska sela, ističući da su napadi najčešće izvođeni na pravoslavne praznike.

Milunović je rekao da je oko 3.500 Srba stradalo na području Podrinja i Birča, od čega su na područiju Srebrenice, Zvornika, Skelana, Milića, Bratunca, Vlasenice i Osmaka stradala 2.652 lica srpske nacionalnosti.

“Potrebno je istaći da je vrlo mali broj lica, nekoliko pripadnika takozvane Armije BiH osuđen za te zločine. Naser Orić koji je ne samo time komandovao, nego i predvodio napade i zločine, pravosnažno je oslobođen. Najveću kaznu od 13 godina zatvora dobila je Elfeta Veseli za ubisto dječaka Slobodana Stojanovića, dok su ostale kazne puno manje”, rekao je Milunović.

Programom obilježavanja na Vojničkom groblju u Bratuncu u 11.00 časova biće služen parastos, a nakon toga polaganje vijenaca i cvijeća.

Ova dva obilježavanja će se obaviti u skladu sa odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije o zabrani okupljanja preko 50 lica na javnom skupu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana