Primjetan rast nasilja nad ženama: Batine i udarci u sjeni pandemije

Anita Janković Rečević
Primjetan rast nasilja nad ženama: Batine i udarci u sjeni pandemije

BANjALUKA - Ograničeno kretanje i zatvaranje porodica u domove tokom pandemije virusa korona doprinijelo je značajnom porastu nasilja nad ženama u Republici Srpskoj o čemu svjedoči povećan broj zahtjeva za smještaj u sigurne kuće, kao i poziva na SOS telefon.

Paklu porodičnog nasilja svake godine u Srpskoj izloženo je na stotine žena, a da je krizna situacija koju je izazvao virus korona i te kako povećala brojke tvrde u organizacijama koje pružaju zaštitu ženama žrtvama. 

Stručni saradnik u Udruženju građana “Budućnost” pod čijim okriljem je sigurna kuća u Modriči, Gordana Vidović kaže da je tokom aprila broj poziva na SOS telefon povećan za oko 30 odsto u odnosu na isti mjesec lani.

- Tokom aprila smo imali i sedam zahtjeva za smještaj u sigurnu kuću gdje trenutno boravi 16 osoba, dok inače u prosjeku imamo sedam-osam osoba što govori o tome koliko je nasilje povećano. Mnogi su ostali bez posla što je povećalo frustracije, a tu je i nervoza zbog zatvorenosti i došlo je do eskalacije - priča Vidovićeva i dodaje da će stvarne razmjere nasilja za vrijeme pandemije izaći na svjetlost dana u narednim sedmicama jer mnoge žene nisu imale mogućnost da prijave nasilnika.

Fondacija “Udružene žene” koja upravlja banjalučkom sigurnom kućom na samom početku pandemije upozorila je da će mjere o socijalnoj izolaciji, naročito žena koje su i ranije bile izložene torturi, uticati na povećanje nasilja, što se i obistinilo.

- U martu nismo zabilježili rast prijavljenih slučajeva nasilja i to nas je posebno zabrinulo jer nam je pokazalo da žene nisu u mogućnosti da prijave nasilje s obzirom na to da su zatvorene sa nasilnikom 24 časa. U drugoj polovini aprila došlo je do povećanja i zabilježili smo deset odsto više poziva na SOS telefon 1264, a stiglo nam je i pet zahtjeva za zbrinjavanje žrtva u sigurnu kuću što je znatno više nego inače. To su indikatori koji ukazuju da je došlo do povećanja nasilja nad ženama - kaže koordinatorka banjalučke sigurne kuće Amela Bašić Tomić.  Ona ističe da zbog vanrednih okolnosti i smanjenja kontakata nisu mogli udovoljiti svim pristiglim zahtjevima, što je takođe još jedna od negativnosti koju je pandemija sa sobom donijela.

- Za zbrinjavanje u sigurnu kuću, kada su na snazi bile najrigoroznije mjere, bilo je neophodno obezbijediti izolacijski prostor za koji nismo imali tehničkih mogućnosti, pa su četiri slučaja riješena na druge načine, a mi smo pozitivno odgovorili na jedan zahtjev i trenutno imamo 15 korisnika - istakla je Bašić Tomić i dodala da je nasilje nad ženama u Srpskoj česta pojava zbog patrijarhalnog okruženja u kojem preovladava mišljenje da je porodično nasilje privatna stvar.

Pune ruke posla imali su i organizacija “Lara” iz Bijeljine.

- Kako je epidemija odmicala naš SOS telefon je zvonio sve češće s tim da nisu svi pozivi bili zbog prijave nasilja. Komplikuje se situacija u vezi sa viđanjem djece u razvedenim brakovima. Imamo dosta zahtjeva za pravnu pomoć - istakla je direktorica fondacije “Lara” Radmila Žigić. 

U MUP-u RS ističu da su za prvih šest dana maja registrovali deset krivičnih djela “nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici”, kao i tri prekršaja po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.

- U prva tri mjeseca ove godini prijavljeno je 259 slučajeva nasilja u porodici, od kojih je 114 krivičnih djela, 106 prekršaja i 39 slučajeva u kojima se tužilac nakon prijavljenog događaja još nije izjasnio da li je riječ o krivičnom djelu ili prekršaju - naveli su u MUP-u RS.

Nevidljiva kategorija

Amela Bašić Tomić kaže da je kriza izazvana virusom korona i te kako pogodila i žene koje su u prethodnom periodu bile smještene u sigurnim kućama, žene koje su se ohrabrile i započele samostalan život sa djecom.

- Takve žene, pogotovo one koje su boravile u sigurnim kućama posljednje dvije godine i koje nisu imale stalni radni odnos, su ostale bez posla. Te žene su sada u veoma teškoj situaciji jer većina njih nema regulisano stambeno pitanje niti pitanje alimentacije. One su nevidljiva kategorija u društvu i nisu prepoznate kao grupa kojoj je neophodna pomoć - rekla je Bašić Tomić. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana