Počelo zimsko računanje vremena

G.S.
Počelo zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počelo je noćas pomjeranjem kazaljke sata sa 3 na dva sata.

Praksa je da se sat pomjera svakog posljednjeg vikenda u oktobru čime se sa ljetnog prelazi na zimsko računanje vremena.

Ovo bi moglo biti posljednje pomijeranje kazaljki sa ljetnog na zimsko računanje jer je Evropski parlament u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila “do kraja 2021. godine”.

Zemlje EU bi sljedeće godine trebale odlučiti hoće li ostati pri ljetnom ili zimskom računanju.

U sjedištu Savjeta EU Srni je ranije potvrđeno da je i dalje na snazi rok da ovo tijelo do 2021. godine donese odluku o tome da li se ukida ljetno i zimsko računanje vremena.

“U ovom trenutku nema novih prijedloga niti diskusija unutar Savjeta EU, a njemačko predsjedništvo trenutno ne planira da pokreće ovo pitanje do kraja svog mandata”, rečeno je Srni u pres-službi Savjeta EU.

Što se tiče BiH, Savjet ministara Bosne i Hercegovine trebalo je prošle godine razmotriti nacrt zakona kojim bi se pratila odluka Brisela, ali ona nikada nije došla na red iako je Institut za mjeriteljstvo proslijedilo materijal.

Počinje zimsko računanje vremena: Sat spavanja duže, ali i velika muka

Pomjeranje časovnika noćas za jedan sat unazad isprva je mnoge obradovalo jer su sat vremena duže spavali, ali će većinu poremetiti manje ili više.

Neki će na kratko imati problem sa nesanicom, dezorjentisanošću, umorom, a neki mogu doživjeti ozbiljnije posljedice poput smrtnog ishoda. Na prvi pogled ovo sigurno zvuči banalno, ali neke studije pokazuju da su ove promjene dvaput godišnje periodi učestalijih moždanih i srčanih udara, pa i saobraćajnih nezgoda.

Ovo je za B92.net potvrdila i prim. dr Snežana Despotović Kušljević, načelnica opšte medicine DZ “Palilula” koja kaže da pomjeranje vremena nikako ne pogoduje meteoropatama, hroničnim bolesnicima i deci.

“U zimskom periodu pored pomeranja kazaljki imamo i promene u temperature, jer je ujutru hladno, preko dana toplije, a uveče opet zahladni. Sa promenom vremena, dolazi do manjeg lučenja melatonina i seratonina što izaziva fiziološke probleme. To se onda odražava na naše raspoloženje, nesanicu, osećamo hronični umor, neko anksioznost i depresiju, što sve udruženo sa strahom od koronavirusa urušava naš imunitet”, kaže dr Despotović Kušljević.

Od ostalih tegoba navodi porast krvnog pritiska, poremećaj srčanog ritma, porast slučajeva moždanog i srčanog udara, intenziviranje hroničnih tegoba.

“Deca su posebno osetljiva jer nemaju formiran hormonski sistem, pa se vrpolje, mogu biti razdražljiva, umorna, imati promene raspoloženja... U tim situacijama ih obično ne možete nagovoriti da izađu napolje da se igraju ili u šetnju.

Prema njenim riječima, mi biološki imamo tu sposobnost da se prilagodimo dnevnim ritmima, pa navikavanje kod većine traje 24 do 48 sati, mada kod nekih može potrajati.

Neke studije su pokazale da poslije promjene sata ima više samoubistava, saobraćajnih nezgoda, da je više povreda na radu i poremećenih odnosa u porodici.

Prilagođavanje

Naša sagovornica daje nekoliko saveta uz pomoć kojih možete da olakšate prelazni period:

*Smanjite dnevne obaveze

*Prilagodite vrijeme sna, od danas pođite sat ranije na spavanje. Spavajte tako da nadoknadite potrebnu količinu svijetlosti u toku dana. Lezite na vrijeme da san ne bude stresan.

*Uzimajte laganiju hranu, više voća i povrća i tečnosti

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana