Beograd: Parastos za Srbe ubijene u "Oluji"
BEOGRAD - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen pomen ubijenim i nestalim Srbima tokom zločinačke hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. godine.
Članovi porodica i prijatelji ubijenih i nestalih prislužili su svijeće i odali poštu stradalim, a poslije pomena položili su cvijeće na Spomenik ubijenima u ratovima tokom devedesetih godina prošlog vijeka u Tašmajdanskom parku.
Sjećanje na stradale i ove godine organizovalo je Udruženje ubijenih i nestalih "Suza" iz Beograda.
Predsjednik "Suze" Dragana Đukić naglasila je da je, četvrt vijeka poslije "Oluje" neophodno da se prestane sa politizacijom pitanja nestalih u Hrvatskoj, istakavši da postoji još 770 neriješenih slučajeva i da njihove porodice nemaju mira.
"Porodice nestalih, koje su izvukle najdeblji kraj, zaslužiju da nađu mir i da vrate dostojanstvo žrtvama stradalim u žOlujiž", rekla je Đukićeva.
Ona je apelovala da institucije pomognu da se pitanje konačno riješi.
Đukićeva je navela i da Udruženje "Suza" od 1996. godine, svake godine, obilježava stradanje Srba u akciji "Oluja", te je zahvalila sveštenstvu Crkve Svetog Marka na razumijevanju i podršci.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je "Oluja" imala sve karakteristike genocida.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
