Paketi pomoći za jačanje ženskog preduzetništva

Anita Janković Rečević
Paketi pomoći za jačanje ženskog preduzetništva

BANjALUKA - Ženama sa područja sarajevsko-romanijske regije biće podijeljeno oko 200 paketa sa pilićima i koncentratom, dok će dva udruženja iz tog kraja dobiti po 3.000 KM za nabavku repromaterijala, što će podstaći žensko preduzetnišvo.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u saradnji sa Džender centrom RS i organizacijom UN Njomen s ciljem osnaživanja žena na selu realizuju projekat “Rodno odgovorno budžetiranje” na području sarajevsko-romanijske regije, čija je vrijednost 26.000 KM.

- Oko 20.000 KM uložićemo u nabavku oko 200 paketa koji će sadržavati 15 tovnih pilića i 110 kilograma koncentrata. Vrijednost jednog paketa je oko 100 KM i biće podijeljeni ženama u Sokocu, Palama, Istočnom Novom Sarajevu i Han Pijesku - rekla je viši stručni saradnik za zadrugarstvo i savjetodavstvo pri Ministarstvu poljoprivrede RS Drena Đukić.

Ona je istakla da će u sklopu projekta udruženja “Ženski interaktivni resursni centar” iz Istočnog Novog Sarajeva i “Romanijski skorup-kajmak” dobiti po 3.000 KM.

- Udruženje “Romanijski skorup-kajmak” oko kojeg se okupljaju 24 žene novac će iskoristiti za nabavku 20 kanti za mlijeko, što će im pomoći u ispunjavanju higijenskih uslova pri prodaji kajmaka. “Ženski interaktivni resursni centar” novac će iskoristiti za kupovinu vune, od koje će žene na selima plesti tradicionalne priglavke - kazala je Đukićeva.

Predsjednica udruženja “Romanijski skorup-kajmak” Neda Marković kaže da je ženama sa sela svaka pomoć dobrodošla.

- Kante koje ćemo dobiti su izrađene od visoko kvalitetnog inoksa i samo jedna košta 145 KM. Plastika je kratkog vijeka, a ove ćemo moći koristiti dok smo žive - rekla je Markovićeva.

Prema njenim riječima proizvodnja dimljenog romanijskog kajmaka zahtijeva mnogo rada i truda.

- Kilogram našeg nadaleko čuvenog kajmaka košta 20 KM, što je više nego jeftino kada se uzme u obzir koliko rada uložimo u proizvodnju, naročito jer je potrebno mnogo bukovog drveta za dimljenje. Izreklamirali smo i zaštitili naš kajmak da bismo očuvali tradiciju, tako da nam ni kupaca ne manjka - kazala je Markovićeva.

Izvršna direktorica “Ženskog interaktivnog ruralnog centra” Milena Regoja ističe da je ova organizacija pokrenula inicijativu za uvrštavanje sarajevsko-ramanijskih šarenih čarapa na listu svjetske baštine UNESKO-a.

- S tim u vezi imamo dvije komponente, od kojih je jedna da žene pletu te tradicionalne priglavke i kreiraju turistički proizvod, tako da nam je podrška za nabavku vune veoma dobrodošla. Zahvaljujući ovom projektu žene će moći nešto da zarade, ali i da se kreativno izraze i na neki način dobiju psiho-socijalnu pomoć, jer je pletenje takozvana joga za mozak - rekla je Regoja i dodala da udruženje na prostoru od Foče do Vlasenice broji 120 članica.

Epidemija

Drena Đukić kaže da je prvobitni plan bio da u sklopu projekta bude održano više edukativnih obuka za žene na selu, ali da je zbog epidemije virusa korona odlučeno da  pomoć bude finansijska.

- Predstavnici UN Njomena su odlučili da preostala sredstva iz projekta uložimo u nešto što bi najviše pomoglo ženama na selu, tako da smo se odlučili za izmjenu projekta - rekla je Đukićeva.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana