Olakšice koje nude banke u Srpskoj ne žele svi klijenti: Podnesu zahtjev pa odustanu od moratorijuma

Marijana Miljić Bjelovuk
Olakšice koje nude banke u Srpskoj ne žele svi klijenti: Podnesu zahtjev pa odustanu od moratorijuma

BANjALUKA - Banke u Srpskoj zatrpane su zahtjevima klijenata koji traže uvođenje moratorijuma na kredite, a velikom broju pravnih i fizičkih lica već je omogućena ova olakšica, koja je uvedena zbog pandemije virusa korona. Međutim, ima i onih koji odustaju od mogućnosti da im rate budu zaleđene.

U NLB banci Banjaluka kazali su u četvrtak da su zaprimili 357 zahtjeva fizičkih i 241 pravnog lica za privremenu mjeru odgađanja plaćanja kredita. Naglasili su i da je, u međuvremenu, određeni broj klijenata odustao od zahtjeva za moratorijum jer su procijenili da im je u interesu da nastave sa redovnim plaćanjem, s obzirom na činjenicu da im primanja nisu u značajnoj mjeri umanjena.

- Pozivamo klijente da podnose zahtjeve, a sve s ciljem pronalaženja najboljeg rješenja. Već je analiziran određeni broj zahtjeva privrednika i oni su razmatrani na kreditnom odboru - naveli su u ovoj banci i dodali da neće naplaćivati zateznu kamatu klijentima koji ne izmire svoje obaveze za vrijeme trajanja vanrednog stanja.

NLB banka bilježi i smanjenje broja zahtjeva za nove kredite jer je određeni broj pravnih lica prestao da radi, tako da ni građani koji su zaposleni kod njih ne mogu dobiti potrebnu dokumentaciju.

Adiko banka Banjaluka zaprimila je 580 zahtjeva klijenata.

- Procesirano je i odobreno 14 odsto zahtjeva. Ostali su u procesu obrade - naveli su u Adiko banci. Naglašavaju da je, u međuvremenu, značajno opala tražnja za novim kreditima.

- S obzirom na aktuelnu situaciju i određenu neizvjesnost, broj zahtjeva za nove kredite je značajno smanjen. Klijenti apliciraju u manjem obimu nego inače - naveli su u Adiko banci.

Predsjednik uprave Komercijalne banke Banjaluka Boško Mekinjić rekao je da je olakšice od banaka u BiH do sada zatražilo od 10 do 15 odsto pravnih lica, te oko pet odsto fizičkih lica.

- Očekujemo da će priliv sredstava u banke zbog moratorijuma u prvoj fazi biti manji od 20 do 30 odsto. Banke će izaći u susret klijentima u najpogođenijim oblastima, poput transporta, komunikacija, hotelijerstva i ugostiteljskih usluga - naveo je Mekinjić.  

Kada je riječ o pokazateljima bankarskog sektora BiH, on je naveo da aktiva na nivou banaka iznosi oko 33 milijarde maraka, a depoziti oko 24 milijarde, od čega je 13 milijardi štednja stanovništva, a 11 milijardi depoziti privrede.

- Kreditna aktivnost je bila oko 20 milijardi KM, od toga se na privredu odnosilo 11 milijardi, a na stanovništvo oko 10 milijardi KM - istakao je Mekinjić.

Ekonomisti smatraju da su banke u BiH mogle bolje i više pomoći klijentima, po uzoru na Srbiju.

- Agencije za bankarstvo dale su preporuku bankama da naprave moratorijum u zavisnosti od njihove poslovne politike. Smatram da je trebalo da prate Srbiju i njihovu Narodnu banku, koja je donijela odluku da banke naprave moratorijum svim pravnim i fizičkim licima, a da oni koji to ne žele moraju da podnesu zahtjev. Tamo su čak donijeli i preporuke po pitanju troškova naknada. Dakle, po automatizmu sve banke morale su napraviti moratorijum. Slično je uradila i Hrvatska. Mi ovdje nismo imali adekvatan odgovor jer je data samo preporuka, a ne obavezujuća odluka - rekao je član Udruženja ekonomista RS “SWOT” Aleksandar Ljuboja i dodao da je pri tome trebalo uzeti u obzir da je ekonomija Srpske znatno slabija od privrede Srbije, koja je dobro iznijela ovu priču. Naglasio je da sistem dobrovoljnosti nije adekvatan odgovor u trenutnoj krizi, te da je moratorijum u BiH trebalo da bude i do šest mjeseci za pravna i fizička lica, ali da nadležne agencije za bankarstvo nisu trebale teretiti banke za stvaranje dodatnih rezervi kada je u pitanju kreditni rizik.

Teret krize

Boško Mekinjić smatra da bi svi učesnici trebalo da jednako snose teret krize, prvenstveno Centralna banka BiH, koja može da iskoristi instrument upravljanja obaveznom rezervom.

- Smanjenjem stope obavezne rezerve banke bi dobile dodatna likvidna sredstva koja bi se po isteku trenutne krize mogla iskoristiti za dalje plasiranje. Dodatno, smanjenjem naknada koje Centralna banka naplaćuje od poslovnih banaka značajno bi im olakšala poslovanje. Treća stvar se odnosi na smanjenje naknada od Agencije za osiguranje depozita - zaključio je Mekinjić.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana