Niko neće u njive i voćnjake

Anita Janković Rečević
Niko neće u njive i voćnjake

BANjALUKA - Uprkos dugačkom spisku nezaposlenih na evidencijama biroa u Srpskoj veoma je malo onih koji su spremni da breme teškog vremena prevale preko ruku, a za većinu njih ni dnevnica od 50 KM nije dovoljna motivacija za rad u polju, zbog čega domaći poljoprivrednici i ove sezone strahuju da potrebne radove neće obaviti na vrijeme.

Na njivama širom Srpske uveliko se rasađuje kupus, paradajz, paprika. U voćnjacima se postavljaju protivgradne mreže i sistemi za navodnjavanje, a za manje od petnaestak dana kreće i berba prvih malina, a sve te poslove rame uz rame sa vlasnicima imanja obavljaju nadničari navikli na težak rad.

Međutim, problem je što su to mahom, žrtve tranzicije, odnosno radnici propalih gigantskih preduzeća, kojih je zbog godina starosti sve manje usljed čega brojni poslovi u polju ostaju nedovršeni. Poljoprivrednici tvrde da mladi, iako nadničeći mjesečno mogu zaraditi i do 1.300 KM, nisu spremni zasukati rukave, zbog čega im je iz sezone u sezonu sve teže naći radnike.  

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković kaže da prethodne dvije godine upozoravaju na nedostatak radne snage u poljoprivredi, naglašavajući da je taj problem sada kulminirao.

- Ove godine se zbog epidemije posijalo znatno više, ali je pitanje da li će imati ko to da obere jer sezonaca nema. Najveći problemi je u povrtarstvu i voćarstvu gdje je najveći procenat ljudskog rada. Ti proizvođači jedva da mogu računati na dobit jer usljed nedostatka sezonaca dnevnica raste, a voće i povrće ne poskupljuje - priča Marinković i dodaje da godinama svjedočimo odlivu stanovništva u zapadne zemlje, a posljedice toga sada dolaze na naplatu. Smatra da bi činjenica da su zbog epidemije virusa korona mnogi ostali zbog posla ipak mogla spasiti ovogodišnju berbu.   

- Vidjećemo koliko će ti ljudi biti spremni da se prihvate posla u poljoprivredni koji se godinama smatra “ispod časti”. Ne znam zašto, jer to je posao kao i svaki drugi, a novac zarađen na njivi ima istu vrijednost kao i onaj zarađen u industriji - navodi Marinković. 

Da sezonaca nema tvrdi i predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović koji kaže da su prije mjesec veliki proizvođači na području Gradiške u više navrata oglašavali da traže radnike, ali bez uspjeha. 

- Samo “Agroimpeks” je tražio 60 sezonaca, a nije se javilo ni deset ljudi. Nekada su sezonci sami dolazili i molili za posao, a sada hoće da rade samo stari, oni koji koru hljeba godinama zarađuju na dnevnici. Novog radnika, pogotovo mladog, ne možeš naći - priča Dojčinović.

Dodaje da trenutno posla ima na pretek na održavanju voćnjaka, postavljanju protivgradnih mreža, sistema za navodnjavanje, obrezivanju voća.

- Zbog nedostatka radnika počesto se neki od tih poslova koji se mogu obaviti za mjesec otegnu i na pola godine - navodi Dojčinović i kazuje da nadničari u voćnjacima na težim poslovima mogu zaraditi između 50 i 60 KM, a na lakšim poslovima 40 maraka. 

I na imanju poljoprivrednika iz Lijevča polja Duško Banjac manjka sezonaca.

- Malo je nadničara koji hoće i znaju raditi. Evo sada je vrijeme iznošenja rasada na njivu za šta treba armija sezonaca a dolazi samo nekolicina starijih žena koje godinama rade s nama. Od mlađih nema nikoga a dnevnica je 50 KM, plus ručak, kafa, sok i pivo. Svake godine situacija je sve gora, stari umiru, a mladi ili utekoše preko granice ili neće da rade - kazuje Banjac.

Zaštita

Stojan Marinković je još jednom apelovao na institucije BiH da zaštite domaću poljoprivredu.

- Očekujemo da će biti dovoljno plodova za sve jer se zasijalo više ali da bismo imali siguran plasman mora se zaštititi domaća proizvodnja. U uslovima otežanog rada, prekomjernog uvoza, manjka radnika, samo nam sigurno tržište može pomoći da izbjegnemo propast - kazao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana