Nauka na djelu: Faktori rizika koji ubijaju sedam od 10 ljudi na svijetu

Zdravlje stanovništva se pogoršava vrtoglavom brzinom i hitno je potrebno osmisliti mjere za smanjenje štete i nove pristupe za rješavanje “nevidljivih pandemija”.

Naučnici, doktori medicine i poslovna udruženja skrenuli su pažnju na ovo na Međunarodnoj konferenciji Nauka na djelu: Promišljanja o smanjenju štete za zdravstvenu otpornost, koju je organizovao Arbilis u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, prošle sedmice.

Konferencija je održana samo nekoliko dana nakon što su Ministarstvo zdravstva i 11 naučnih društava i udruženja pacijenata potpisali dokument o konsenzusu za inkorporiranje naučnog pristupa i primjenu naprednih politika usmjerenih ka smanjenju štetnosti od različitih ovisnosti.

Uprkos višedecenijskoj kampanji protiv pušenja, u svijetu ima oko milijardu pušača, napomeno je prof. Reuven Zimlichman, šef Odsjeka za medicinu i šef Instituta za hipertenziju u medicinskom centru E. Wolfson, Izrael, i iznio nevjerovatne podatke prema kojima gotovo 50% pušača koji su doživjeli infarkt i 57% onih koji su doživjeli moždani udar nastavlja da puši.

„Veoma je teško nagovoriti ove ljude da prestanu, oni su nepokolebljivi pušači. Kao ljekari nismo uspjeli u našim naporima da suzbijemo pušenje budući da broj pušača u svijetu ostaje nepromijenjen. Milijarda pušača je dokaz našeg neuspjeha. Jasno je da moramo pronaći drugo rješenje. Različite bezdimne alternative već su dostupne – proizvodi koji zagrijavaju duhan, snus, "e-cigarete“, napomenuo je.

Uprotrebom nekih alternativa štetne tvari iz duhanskog dima se smanjuju za 95% jer nema sagorijevanja duhana.

"Shvatate li koliko života od milijardu pušača možemo spasiti?", retorički je upitao profesor. Kao primjer je naveo Švedsku gdje je zbog snusa stopa pušenja rekordno niska – oko 5%. "Koliko je još smrtnih slučajeva izbjegnuto u Švedskoj i koliko bi još života moglo biti spašeno da se ukine zabrana snusa u Evropi?", dodao je profesor.

„Smanjenje štete od pušenja se definiše kao minimiziranje štete i smanjenje ukupnog mortaliteta i morbiditeta bez potpunog eliminisanja upotrebe duvana i nikotina“, objasnio je prof. Hristo Kozhuharov, šef Druge psihijatrijske klinike u Varni. Pušenje godišnje ubija polovinu pušača plus 600.000 ljudi koji su izloženi pasivnom pušenju.

„Dakle, pušenje je globalni preventabilni uzrok smrti“, rekla je dr. Rada Prokopieva, šef Kardiološkog odjela bolnice Sveta Ana u Sofiji.

„Dim cigarete uzrokuje 40% srčanih bolesti, povećava holesterol za 24% i podiže arterijski pritisak za 31%.

Prvi korak je da pušači smanje broj popušenih cigareta dnevno, a ako ni to nisu u mogućnosti da pređu na bezdimne alternative koje eliminišu i pasivno pušenje – na taj način će pomoći sebi i svojim bližnjima“, zaključila je dr. Prokopova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.