Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS, za “Glas Srpske”: Reformom obrazovanja do jačeg razvoja Srpske

Rekla je to u intervju za “Glas Srpske” ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić i navela da će reforma obuhvatiti reviziju i razvoj nastavnih planova i programa, uključujući i modernizaciju izvođenja vaspitno-obrazovnog procesa za predškolsko, osnovno i srednje vaspitanje. Biće rađeno se i na utvrđivanju savremenih strategija koje će više biti usmjerene na podršku đacima u procesu učenja.

 - Paralelno ćemo obuhvatiti reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i na taj način otvoriti vrata novim izazovima. Vjerujem da zajedničkim snagama možemo napraviti školu po mjeri današnjeg učenika - rekla je Trivićeva.

GLAS: Da li ste formirali timove za reformu obrazovanja i kako će teći taj proces?

TRIVIĆ: Formiran je Odbor za reformu obrazovanja, a uskoro će biti sastavljeni i stručni timovi po nastavnim predmetima, koji će dobiti jasne zadatke i uputstva za rad. U cijeli proces biće uključeni i spoljni konsultanti i inostrani eksperti za različite naučne oblasti. Do kraja godine očekujemo analizu nastavnih programa, nakon čega ćemo znati šta treba mijenjati. Vidjećemo šta o nastavnim procesima misle zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama, ali i roditelji đaka. Želimo utvrditi kakav je kvalitet ishoda učenja, koliko se u školama podstiče kritičko razmišljanje, da li se učenici osposobljavaju da stečeno znanje primjenjuju u životu, te da li su preopterećeni nastavnim sadržajem.

GLAS: Šta je krajnji cilj reformskog procesa?

TRIVIĆ: Kreiranje efikasnijeg i kvalitetnijeg sistema svih nivoa obrazovanja u Srpskoj. Želimo da učenicima i nastavnicima olakšamo učenje, odnosno podučavanje te da zajedno stvorimo savremeni model škole prilagođen vještinama i kompetencijama učenika 21. vijeka.

GLAS: Uporedo se radi i na uvođenju informacionih tehnologija u nastavu i izradi digitalnih udžbenika. Dokle se došlo s tim?

TRIVIĆ: U 187 osnovnih škola imamo 847 e-učionica koje smo opremili u okviru projekta “Dositej”. Radi se na digitalizaciji sadržaja koji se koriste u nastavnom procesu i od septembra ćemo imati udžbenike obogaćene digitalizovanim sadržajem. U okviru saradnje sa Britanskim savjetom u BiH i programom “Škole za 21. vijek” sve naše škole će u naredne tri godine dobiti i mikrobit računare. Planirano je i uvođenje e-dnevnika u sve osnovne i srednje škole.

GLAS: Započeli ste projekat o unapređenju učeničke prakse u srednjem stručnom obrazovanju. Šta je do sada urađeno?

TRIVIĆ: Taj projekat sprovodimo zajedno sa Privrednom komorom RS, Unijom udruženja poslodavaca i Zanatsko-preduzetničkom komorom. Obezbijedili smo plaćenu praksu za đake srednjih stručnih i tehničkih škola u više od 20 kompanija, jer je i interes privrednika da imaju kvalifikovane radnike koji mogu doprinijeti razvoju preduzeća. U toku je i revizija i standardizacija zanimanja da bismo unaprijedili kvalitet stručnog obrazovanja, te uskladili školstvo i potrebe tržišta rada.

GLAS: Da li je plaćena praksa podsticaj za izbor određenog zanimanja?

TRIVIĆ: Sigurno je da je novčana satisfakcija za trud jedan od modela podsticaja učenika da se opredijele za određeno zanimanje. Sporazumima je definisano da poslodavci đacima isplaćuju naknadu po satu provedenom na praksi, koja ne može biti niža od 40 odsto cijene sata u navedenom zanimanju. Sva ostala pitanja u vezi sa obrazovanjem učenika kod poslodavca biće propisna posebnim pravilnikom, koji ćemo uskoro donijeti.

GLAS: Kakvi su rezultati upisa u srednje škole?

TRIVIĆ: Dosadašnji rezultati pokazuju veću zainteresovanost učenika za smjerove koji su određeni kao deficitarni u metalnoj, drvnoj i tekstilnoj industriji. Višemjesečnom kampanjom smo uspjeli đacima približili ta zanimanja. Veoma je važno da djeca i njihovi roditelji spoznaju da su kompanije na visokom nivou tehnološkog razvoja i da današnja zanimanja podrazumijevaju rad na savremenim mašinama. Naravno, to ne sprečava one najbolje da studiraju na nekom od fakulteta.

GLAS: Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju upućen je u javnu raspravu. Kakva je reakcija javnosti?

TRIVIĆ: Veoma pozitivna, posebno kada je riječ o odredbi koja definiše proslavu male mature u prostorijama škole. Posljednjih godina osnovci maturu proslavljaju u ugostiteljskim objektima, gdje im je dostupan alkohol i cigarete, što nije primjereno njihovom uzrastu. Riječ je o mjerama za veću bezbjednost učenika.

GLAS: Izmjene Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju jasno određuju i uslove za osnivanje privatne osnovne škole?

TRIVIĆ: Osnivanje takvih škola bilo je omogućeno i dosadašnjim zakonom, ali sada smo jasno propisali kriterijume za osnivanje, definisali postupak razmatranja inicijative i donošenje odluke za pokretanje procedure za osnivanje škole. Javne i privatne osnovne škole radiće po istom nastavnom planu i programu i standardima.

GLAS: Najavljena su ulaganja od 1,8 miliona KM za sanaciju osnovnih i srednjih škola. Hoće li planirani radovi biti završeni do početka školske godine?

TRIVIĆ: To nam je namjera. Direktori škola su nam dostavili prioritete koji su se prvenstveno odnosili na sanaciju i rekonstrukciju krovova, sistema grijanja, te mokrih čvorova. Saniraćemo 33 osnovne i tri srednje škole.

GLAS: Kakvi su planovi za poboljšanje položaja umjetnika i stručnjaka u kulturi?

TRIVIĆ: Prošle godine je donesen Zakon o kulturi RS, koji prvi put definiše pojam umjetnika i stručnjaka u kulturi. U skladu s tim donesen je Pravilnik o postupku vođenja Registra umjetnika i Registra stručnjaka u kulturi kojim želimo evidentirati sve umjetnike i stručnjake koji žive i rade na prostoru Srpske, te pratiti i analizirati njihovog rad i doprinos razvoju kulture.

GLAS: Potpisana je i Povelja o srpskom kulturnom prostoru sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije. Šta je predviđeno tom poveljom?

TRIVIĆ: Dokument definiše politiku zajedničkog djelovanja u oblasti kulture. Jedna od važnih aktivnosti koju smo pokrenuli je zaštita ćirilice. Organizovali smo Forum o ćirilici, na kojem je stručna javnost ponovo upozorila da se ćirilično pismo sve više potiskuje iz javne, ali i službene upotrebe. U tom smislu ćemo od septembra pokrenuti kampanju “Njegujmo srpski jezik u Srpskoj”. Takođe, u saradnji sa prosvjetnim vlastima Srbije radimo na uvođenju škole srpskog jezika u dijaspori.

GLAS: Veoma važan aspekt kulturne politike je predstavljanje na međunarodnoj sceni. Koliko se radi na tom polju?

TRIVIĆ: U ovoj godini smo predstavili kulturu RS u Solunu, što je veoma dobro prihvaćeno, a tu je i izložba “Zmijanjski vez” u Etnografskom muzeju u Sofiji. Lani smo imali “Dane kulture RS u Sankt Peterburgu”, a Dječije pozorište je gostovalo u Kini. U saradnji sa našim predstavništvima u svijetu radimo na organizaciji dana kulture Srpske i u drugim gradovima.

GLAS: Pokrenuli ste i kampanje s ciljem popularizacije umjetnosti?

TRIVIĆ: U ovom momentu realizujemo dvije kampanje s tim ciljem. Jedna je konkurs “Zašto je kultura meni važna?”, gdje u saradnji sa Akademijom umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i Radio-televizijom RS dajemo snažan podstrek učenicima u njihovom daljem radu i razvoju. Predstoji nam i jesenja kampanja “Čitajmo zajedno”, kojom želimo podstaći građane da čitaju, te obogatiti fondove biblioteka i podržati izdavaštvo u RS.

 Inkluzija

GLAS: Određena poboljšanja predviđena su i kada je riječ o inkluziji. O čemu se radi?

TRIVIĆ: U planu je organizovanje resursno-stručnih centara u okviru četiri specijalne škole, čime će biti unaprijeđena inkluzivna praksa. Defektolozi i logopedi iz tih centara pružaće stručnu podršku vaspitno-obrazovnim ustanovama u radu sa djecom kojima je potrebna dodatna podrška. Planirano je da centri vrše dodatne procjene za svako dijete i preduzimaju konkretne mjere za rad s njima, te učestvuju u praćenju ostvarenih rezultata u procesu učenja. Na taj način će biti stvorene uštede jer sve predškolske ustanove ili škole neće morati angažovati defektologa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.