Na granici više vozila, a manje službenika

Srna
Na granici više vozila, a manje službenika
Na granici više vozila, a manje službenika

Banjaluka - U trećem tromjesečju lani zabilježeno je 17 odsto više putničkih vozila na ulazu u RS u odnosu na isto tromjesečje 2017. godine, dok je na izlazu iz RS u istom periodu takođe zabilježeno 14,5 odsto više vozila, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS.

Podaci Zavoda pokazuju da je ukupan granični promet putnika na ulazu u RS u trećem tromjesečju prošle godine iznosio 4.224.385, odnosno 0,6 odsto više putnika u odnosu na isti period 2017. godine.

“Zabilježeno je 1.191.758 putničkih vozila na ulazu u RS, dok je na izlazu iz RS evidentirano 1.195.987 putničkih vozila”, podaci su Zavoda.

Oni dodaju da se u strukturi drumskog graničnog prometa putničkih vozila 39,7 odsto odnosi na domaća vozila, a 60,3 odsto na strana vozila, te da je najveći broj ulaza putničkih vozila evidentiran na graničnim prelazima sa Hrvatskom - 48,4 odsto, a zatim preko graničnih prelaza sa Srbijom - 41,6 odsto.

Podaci obuhvataju drumska putnička vozila i putnike koji su prešli granicu i ušli i izašli iz BiH preko graničnih prelaza koji se nalaze na teritoriji RS, a u obuhvat istraživanja uključeni su svi drumski, željeznički, prelazi na unutrašnjim vodenim putevima i vazdušni granični prelazi BiH koji se nalaze na teritoriji RS.

Sanela Dujković, portparol Granične policije BiH, kaže da je frekvencija putnika kada je u pitanju bh. dijaspora pojačana tokom praznika i tokom ljetne sezone.

“U ovom periodu najfrekventniji su ulazi u BiH Gradiška, Brod, Orašje, dok su Doljani, Bijača i svi ostali prelazi na jugu zemlje frekventni tokom ljetnog perioda, te su isti prelazi na izlazu najfrekventniji nedjeljom”, rekla je Dujkovićeva.

Ona kaže da većina prelaza nije infrastrukturno osposobljena da može imati veći broj ulaznih i izlaznih traka, te da je loša infrastruktura na graničnim prelazima problem s kojim se suočavaju godinama.

“Nedovoljan je broj policijskih službenika. Ovog ljeta je veliki broj službenika prekomandovan na istok i sjeveroistok zemlje s ciljem sprečavanja ilegalnih prelazaka migranata”, kaže Dujkovićeva, koja ističe da i na graničnim prelazima na kojima se moglo otvoriti više ulaznih i izlaznih traka, to nisu bili u mogućnosti zbog manjka kadrova.

Naglasila je da treba poboljšati infrastrukturu da bi se smanjila zadržavanja na graničnim prelazima, a na onim gdje postoji infrastruktura omogućiti veći broj ulaznih i izlaznih traka kako bi se ubrzao promet preko prelaza, te da je potreban i veći broj kadrova.

Dujkovićeva napominje da se uvijek mogu koristiti alternativni granični prelazi u periodima gužvi, te savjetuje građanima da se o stanju na granicama mogu raspitati u auto-moto klubovima ili Operativnom centru Granične policije.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da je jedan od najznačajnijih projekata u prošloj godini izgradnja graničnog prelaza Gradiška.

“Čim bude završen tehnički prijem novog carinskog terminala, planirano je izmještanje trenutne ispostave, koja je u centru grada, na novu lokaciju. Granični prijelaz će rasteretiti Gradišku kada se završi novi most na rijeci Savi. Od najznačajnijih projekata u ovoj godini planiran je početak izgradnje graničnih prelaza Bratunac, Svilaj i Doljani”, rekao je Kovačević.

On je naglasio da je u narednom periodu planirana rekonstrukcija postojećih prelaza s poboljšanjem infrastrukture, te da su planirana sredstva za proširenje graničnog prelaza Klobuk - Zupci, kao i održavanje postojećih prelaza.

Aplikacija za čitanje tablica

Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, rekao je da će ove godine raditi na implementaciji nekoliko važnih projekata, a jedan od njih je Projekat uspostave sistema za kontrolu i evidentiranje motornih vozila na graničnim prelazima.

“Nadogradnja aplikacije kojom će se vršiti automatsko čitanje registarskih tablica na graničnim prelazima u potpunosti će uskladiti granične provjere sa standardima policijskih agencija zemalja EU”, rekao je Galić.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana