Milan Kulić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu: Otimanje za studente ruši obrazovni sistem

Milijana Latinović
Milan Kulić, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu: Otimanje za studente ruši obrazovni sistem

Boreći se da upišu što više studenata neki fakulteti prinuđeni su da se otimaju i za kandidate koji su srednju školu završili sa prosječnom ocjenom dva. To nije dobro, jer spuštanje kriterijuma dovodi do urušavanja sistema obrazovanja.

Istakao je to u intervju za “Glas Srpske” rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić, koji je tu dužnost preuzeo u ponedjeljak.

- Na Medicinskom fakultetu u Foči ranije smo donijeli odluku da se ne može upisati niko ko ima prosjek iz srednje škole ispod tri. Govorili su nam da svi imaju pravo da studiraju i u pravu su, ali je problem što mi tako sistem obrazovanja prilagođavamo tim studentima, što je katastrofa. Bolje je i da upišemo manje studenata ali da budu kvalitetniji - istakao je Kulić, koji je sedam i po godina bio dekan Medicinskog fakulteta u Foči.

GLAS: U ovu akademsku godinu na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisano je pet odsto manje studenata nego lani. Šta je razlog?

KULIĆ: Ključni faktor za takvo stanje je demografija. Na to ne možemo mnogo uticati, ali na kvalitet nastave sigurno možemo. Studenti radije odlaze da studiraju u Beograd ili Novi Sad, što znači da nam je neophodna stalna reforma. U nauci se promjene dešavaju veoma brzo i moramo ići u korak s tim.

GLAS: Već godinama broj brucoša na odsjeku za srpski jezik se broji na prste jedne ruke. Da li će doći do zamrzavanja nekih programa?

KULIĆ: Kod nas je trenutno veće interesovanje za kineski nego za srpski jezik, koji je kao i istorija program od nacionalnog značaja. Jedna od varijanti je da se na te smjerove određeni period ne upisuju studenti ili da dva javna univerziteta naprave dogovor pa da na jednom upisujemo jedne, a na drugom sljedeće godine. Studijski programi kao što su psihologija i pedagogija moraće se spajati.

GLAS: Koje izmjene su potrebne kada je riječ o nastavnom procesu?

KULIĆ: Analiza Bolonjskog programa se mora napraviti da bismo vidjeli šta nam je dobro donio, a na čemu treba još da radimo. Evidentno je da je taj sistem skratio period studiranja, ali nemamo povratne informacije kako je uticao na kvalitet studija. Ono na čemu moramo raditi je i unapređenje naučnoistraživačkog rada.

GLAS: Studijski program medicina na oba javna univerziteta već u prvom roku upiše sve kandidate. Da li tome doprinosi i činjenica da se mnogi upisuju na medicinu da bi otišli u inostranstvo?

KULIĆ: Odlazak je još jedan gorući problem sa kojim se suočavamo. Uvijek kažem studentima da bih volio da ostaju ovdje i bore se za prosperitet naše Republike, ali ako već odu, dobro bi bilo da se vrate i stečeno znanje primijene ovdje. Problem je kada odu i ne vrate se. Samom sebi postavljam pitanje da li je bolje da ih odškolujemo pa da jedan broj ode ili da se ne obrazujemo i da smo svi ovdje? Mislim da se ipak treba obrazovati.

GLAS: Kakva je situacija sa upisom na drugi i treći ciklus studija?

KULIĆ: I u tom segmentu treba voditi računa, posebno kada je riječ o upisu na doktorske studije. Moj stav je da se na doktorske studije ne može upisati niko ko ima prosjek ispod osam. Moramo imati u vidu da su to budući docenti i profesori koji treba da zamijene nas. Ako tu budemo pravili greške, dugoročno ništa nismo riješili. Insistiraću na referencama nastavnika koji učestvuju u nastavi na doktorskim studijima. Svjestan sam činjenice da je novac u svemu ključan, ali nije dobro da gledajući da uštedimo insistiramo da nastavu drže nastavnici koji predaju i na prvom ciklusu. Nastavu na doktorskim studijima mogu izvoditi samo najbolji i ne treba robovati činjenici da to budu nastavnici sa našeg Univerziteta.

GLAS: Ima li prostora za zapošljavanje asistenata i šta je sa angažmanom gostujućih profesora?

KULIĆ: Moramo voditi računa o najboljim studentima na svakom fakultetu. Ti mladi ljudi su budućnost Srpske. Sadašnje generacije su mnogo bolje od nas, fantastično govore strane jezike i barataju informacionim tehnologijama. Kada je riječ o honorarno angažovanim profesorima, naši nastavnici su prioritet i oni moraju imati normu. Ako za neke predmete nemamo nastavnike moramo ih angažovati sa strane.

Nacionalni značaj

GLAS: Šta će biti jedan od prvih Vaših koraka?

KULIĆ: Namjera mi je da sa rektorom banjalučkog Univerziteta pokušamo da u novom zakonu o visokom obrazovanju oba javna univerziteta budu proglašena institucijama od nacionalnog značaja. Na taj način ćemo javne odvojiti od privatnih univerziteta, a osim toga, svi koji rukovode javnim univerzitetima će za svoj rad ili nerad snositi sankcije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana