Medijski izvještaj često pojačava traumu kod djeteta

Srna
Medijski izvještaj često pojačava traumu kod djeteta

BANjALUKA - U medijskom izvještavanju o nasilju nad djecom privatnost djece često biva povrijeđena, čime se ona izlažu novim traumama koje mogu da ostave veće posljedice od onih doživljenih u samom slučaju nasilja o kojem se piše, upozoreno je na predavanju za novinare, koje je u Banjaluci organizovalo Civilno društvo "Lir".

I u najboljoj namjeri kada žele da pišu o deformitetima u društvu novinari bespotrebno iznose detalje o pojedinim slučajevima, čime "dosipaju so na ranu", posredno otkrivajući identitet djeteta i izlažući ga dodatnim traumama, istaknuto je na skupu. 

Profesor pedagoške i školske psihologije Ivana Zečević napomenula je da novinari uvijek moraju da imaju na umu kako će se njihova priča reflektovati na život djeteta. 

"Ukoliko imamo dijete koje je preživjelo nasilje ili zlostavljanje svaka novinarska priča koja će raditi na analizi života tog djeteta je nova traumatizacija. Volim da kažem novinarima da kada naprave prilog ili članak pokušaju da ga pročitaju iz cipela subjekta, u ovom slučaju djeteta, da razmisle kako bi se osjećali da taj članak govori o njima", savjetuje Zečevićeva. 

Ona navodi da je potrebno dobro razmisliti koje informacije staviti i kakve posljedice one mogu proizvesti, pisati vijest bez senzacionalizma i opisivanja detalja, a o samom slučaju nasilja što sažetije bez navođenja podataka koji bi mogli otkriti identitet. 

"Identitet se ne štiti inicijalima, već tako da ne pričamo gdje se događalo, niti o kome je riječ. Ako novinari žele da njihova priča bude edukativna to mogu ostvariti samo onda kada se suštinski bave problemom sa kojim se dijete susreće, a nikako pričanjem njegove privatne priče. Veoma je važno sačuvati identitet djeteta i bazirati se na temi, da to ne bude stimulus koji će raditi na retraumatizaciji", rekla je Zečevićeva. 

Ona je upozorila i na fenomen "Verterovog efekta", kada se na osnovu medijskog izvještavanja i opisivanja čina nasilja ili samoubistva daje alatka u ruke i obrazac ponašanja drugim potencijalnim nasilnicima ili samoubicama. 

Novinar iz Sarajeva Rubina Čengić ističe da dječiji interes uvijek mora biti iznad javnog interesa, koji novinari štite, te da svaka pojedinačna priča o bilo kojoj vrsti nasilja ili ugroženosti djeteta mora biti stavljena u širi društveno-politički kontekst da bi se preduprijedile takve pojave. 

"Tako, naprimjer, kada pišemo o slučaju djeteta koje nije dobilo adekvatnu medicinsku njegu, umjesto što se bavimo svim perifernim elementima tog događaja, mi propustimo da tražimo podatak koliko djece ima sličnu dijagnozu, kako se njihovi roditelji bore sa bolešću svoje djece", upozorava Čengićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana